U 65 godini života dobiti četvorke? Suludo, kažu doktori.

"Duboko me pogađa da medicina - samo zato jer je to medicinski moguće - može da inicira ovakve trudnoće. Kao doktor ja za to ne mogu da imam razumijevanja", kaže profesor Frank Louwen, šef Odjela za ginekologiju i prenatalnu medicinu. On kao i mnogi drugi njemački ljekari su užasnuti trudnoćom 65-godišnje žene iz Berlina. Ne činjenicom da je samo trudna već i činjenicom da nosi četvorke i da u ljeto treba da se porodi. "Taj predivni fenomen rađanja ovdje se pretvara u takmičenje koje se odnosi na to koliko stara može da bude najstarija porodilja. To je strašno", kaže Louwen.

Još 2005. je ova žena, koja ima 13-oro djece izazvala senzaciju i natpise u novinama. Tada je sa 55 godina rodila djevojčicu. Sada, deset godina kasnije, ona ponovo izaziva sudbinu. Pošto trudnoća prirodnim putem nije bila moguća, ona je u inostranstvu proteklih godina pokušala sa umjetnom oplodnjom, što je na kraju i uspjelo. Da stvar bude još gora, majka iz Berlina nema partnera i živi sama sa djecom. Kod starijih žena, zbog hormonalnih promjena, opada plodnost. Njihovi jajnici nisu u stanju da proizvode jajne ćelije. Zbog toga je ova žena morala dobiti tuđe jajne ćelije i spermu nepoznatog donatora. Umjetna oplodnja izvršena je u istočnoj Evropi.

Potpuno je neodgovorno ženu tako poodmakle dobi izložiti takvoj terapiji i vještački je, uz pomoć hormona i vještačke oplodnje, dovesti u situaciju da ostane trudna. To je protivno zakonima prirode a majka i bebe su izloženi opasnošću po život", kaže profesor Louwen. "Već tuđa jajna ćelija izaziva komplikacije a da ne govorimo o kombinaciji donirane sperme i jajne ćelije koja nosi veliki rizik po zdravlje majke i njenih beba. Sa medicinskog aspekta to je neprihvatljivo". Pored toga do rođenja četvorki i pod normalnim okolnostima uvijek dolazi ranije i može da izazove teške posljedice i različite oblike invaliditeta.

"Ne možemo samo govoriti o planovima i željama majke, već i o šansi na život i blagostanje koju trebaju imati djeca", kaže direktor Instituta za medicinsku etiku Rurskog univerziteta u Bochumu Dr. Jochen Vollmann za ndr-Inforadio. " Trudnoća sa toliko beba je kod mladih žena povezana sa velikim rizicima. Nije rijetkost da se neke od njih rode sa teštkim oštećenjima", zaključuje Vollmann.

Odgovornost za djecu

Umjetna oplodnja uređena je na različit zakonski način u Evropi. U Njemačkoj postoji zakon o zaštiti embrija. Transplantacija jajne ćelije je zabranjena, ukoliko ne pripada ženi kojoj se transplantira. Doktorima je zabranjeno i kažnjivo čak i da preporuče specijalistu u inostranstvu, koji bi mogao učiniti takvu vrstu zahvata.

Kombinovana donacija sperme i jajne ćelije predstavlja konstelaciju, koja u Njemačkoj iz etičkih i moralnih razloga nije dozvoljena. Za to postoji dobar razlog, kako kaže Jochen Vollmann: "Iz iskustva znamo da usvojena djeca, koja su sretno rasla sa njihovim novim roditeljima, kada odrastu imaju duboku ljudsku potrebu za njihovim genetskim roditeljima. Ako djeca dakle imaju duboku potrebu da upoznaju svog genetskog oca i majku iz inostranstva, onda bi se sve moralo tako organizovati da to kasnije bude moguće", kaže Vollmann.

Kasna trudnoća je dakle veliki rizik kako za djecu, tako i za psihičko i fizičko zdravlje majke. Pa ipak, postoji mogućnost da medicina pripomogne majci prirodi, kada kod žene postoji velika želja za djetetom koje ne može dobiti prirodnim putem. Treba li se ustanoviti starosna granica za vještačku oplodnju? "Ne treba!", kaže Jochen Vollmann i nastavlja: "Slučaj 65-godišnjakinje iz Berlina je zbog toga zanimljiv, jer je ekstreman", smatra ovaj etičar.

Sve više majki kasnije rađa djecu, jer se želja za djecom pokazuje u kasnijoj dobi. To ima veze sa karijerom i traženjem pravog partnera za život. Ali pri tome se moraju dobro odvagati svi faktori i voditi računa da dobrobit djetata mora stajati u prvom planu i da mu sve drugo mora biti podređeno.