Sve dublji jaz između bogatih i siromašnih

U Njemačkoj je siromašan onaj koji mjesečno na raspolaganju ima manje od 780 eura ili 60 posto prosječne plaće. Prema toj definiciji, 13 posto stanovništva je siromašno, a isto toliko ljudi živi na rubu siromaštva, primajući socijalnu pomoć i druge državne subvencije. Time je siromaštvom izravno ili neizravno pogođen svaki četvrti njemački građanin. Nasuprot tome raste broj bogatih, dakle onih s mjesečnim primanjima većim od 3.500 eura neto.

Najviše zabrinjava to što ima sve više ljudi kojima siromaštvo prijeti unatoč plaćenom poslu s punim radnim vremenom, kaže socijaldemokratski ministar rada i socijalne skrbi Olaf Scholz.

Siromaštvo na visokom nivou

Zarade od kojih se ne može živjeti su za jednu od čelnica lijevog krila SPD-a Andreu Nahles dokaz o nužnosti generalnog uvođenja minimalnih plaća u Njemačkoj. Upravo do suprotnog zaključka dolazi demokršćanski koalicijski partner. "Minimalna plaća uništava radna mjesta odnosno ne stvara nova, što je uvjet da bismo ljude izveli iz siromaštva", tvrdi vođa Kluba zastupnika CDU-a u Bundestagu Volker Kauder.

Stranke oporbe i sindikati za novonastale prilike optužuju vladu i zahtijevaju promjene u poreznom sustavu u korist građana s niskim prihodom, u prvome redu ponovno uvođenje poreza na imovinu, te povećanje iznosa svih oblika socijalne pomoći ugroženima. Loše su vijesti zasjenile i jednu dobru. "Izvještaj potvrđuje da su umirovljenička domaćinstva danas najmanje pogođena siromaštvom", istaknuo je sindikalni predstavnik Ulrich Schneider. To donekle proturječi javnoj percepciji i političkom pritisku umirovljenika zbog kojega je vlada nedavno – mimo plana – odlučila minimalno povisiti njihova primanja.