Čija je nafta ispod Kaspijskog jezera?
16. oktobar 2007
Na kraju svega se postavlja pitanje: da li iza prijetnji stoji samo promotivni, PR-potez ruske vlade, ili je opasnost realna? Mediji su juče prenijeli informaciju da brigade atentatora samoubica čekaju u Iranu na dolazak ruskog predsjednika Putina. Poslanik ruske Dume, Gennadij Gudkov smatra da opasnost postoji.
«Ova informacija za mene nije iznenađenje. Nažalost, u današnjem svijetu imate dovoljno ekstremista. Oni žele da se obračunaju i sa ruskim predsjednikom. Takve organizacije djeluju i u Teheranu.»
Teheran je odista postao uporište radikalnih islamističkih organizacija. Vlada Irana odbacuje ove tvrdnje uz spominjanje činjenice da u ovoj državi godinama nije bilo samoubilačkih napada. Čitava ova rasprava uopšte ne zanima predsjednika Putina.
«Naravno da putujem u Iran. Kada bih svaki put obraćao pažnju na ovakve prijetnje onda ne bih ni izlazio iz kuće.»
Prilikom razgovora u Iranu neće biti riječi samo o političkim gestama, nego o vrlo konkretnim interesima. Države koje izlaze na Kaspijsko jezero, Rusija, Iran, Azerbejdžan, Turkmenistan i Kazahstan, se već godinama spore oko toga kuda idu linije razgraničenja teritorijalnih voda. Pri tome se radi i o ogromnim zalihama nafte i gasa ispod dna jezera. Procjenjuje se da je riječ o više od 20 milijardi tona fosilnih goriva.
«Kaspijsko jezero je od ogromnog značaja, ali mislim da bi velika greška bila podijeliti ga. Možemo podijeliti dno jezera, ali voda iz njega pripada svima.»
Svako želi što veći komad kolača za sebe, dogovor nije na vidiku. Moskva, uprkos spora oko toga, sa Iranom gaji dobre odnose. Rusija u gradu Bušeru za vladu u Teheranu gradi nuklearnu elektranu, a planirano je da ih bude još. Ruska vlada svaku priliku koristi da istakne kako Iran nema namjeru da napravi atomsku bombu, ali nije baš sto posto uvjerena u to. Ruska formula za rješenje krize glasi: nema govora o sankcijama, rješenje treba tražiti kroz pregovore. Vlada u Moskvi nudi da se sporni proces obogaćenja urana za potrebe Irana obavlja na ruskoj teritoriji. Vlada u Teheranu to odbija. To je sigurno jedna od tema o kojima će govoriti i ruski predsjednik Putin tokom svoje posjete. U svakom slučaju mediji u Moskvi svog predsjednika slave kao političara koji je svuda rado viđen, i u Njemačkoj i u Iranu.