1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Čisti" ili "sumnjivi" napadi

10. juni 2009

U srijedu se navršava deset godina od prestanka NATO bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije. Prekidu bombardovanja prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, odnosno potpisivanje Kumanovskog sporazuma.

https://p.dw.com/p/I6ja
Srušeni most na Dunavu u Novom Sadu
"Bombardovanje mosta u Novom Sadu teško se može povezati sa nekoliko stotina kilometara udaljenim Kosovom."Foto: Filip Slavkovic

Rat niko od NATO zemalja nije želio. Međutim, došlo je do otvorenog sukoba između kosovsko albanske paravojne formacije Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i srpskih snaga bezbjednosti.

Sve više i više civila je postajao dio tog sukoba. Više stotina ljudi se nalazilo u bjekstvu, dok su svi pokušaji uspostavljanja mira u Rambujeu propali. Generalni sekretar NATO Havijer Solana marta 1999. godine nije vidio drugo rješenje do vazdušnih napada na Srbiju, kako bi se Slobodan Milošević privolio na promjenu kursa. Recept se već pokazao djelotvornim u Bosni kada je NATO bombardovao srpske položaje. Cilj je bio - takozvana “humanitarna intervencija” kratkog daha.

Pokriti velom “kolateralne štete”

Međutim, nije sve ostalo na nekoliko vazdušnih napada. Milošević nije promijenio politiku, ali je uočio da je ugrožen njegov položaj šefa države. Na građane je apelovao da izdrže. Pri tom je pravo bilo na njegovoj strani - NATO nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti UN.

S druge strane NATO nije mogao da opravda tvrdnju o „čistim“ vazdušnim napadima s obzirom da je poginulo i dosta civila, što se željelo prikriti velom „kolaternalne štete“.

Milošević se nadao da će doći do protesta u zemljama članicama NATO i da će samim tim napad kratko trajati.

Sumnjivi napadi

Istini za volju, NATO savez se našao pod pritiskom. Pa ipak su sumnjivi napadi nastavljeni. U napadu na državnu televiziju život je izgubilo 16 civila, dok je jedna bomba pogodila kinesku ambasadu. I bombardovanje mosta u Novom Sadu teško se može povezati sa nekoliko stotina kilometara udaljenim Kosovom. Međutim, front protiv Miloševića se nije dao odvratiti.

Tako je ipak na kraju srpski predsjednik bio taj koji je juna 1999. godine promijenio kurs. Kosovo se našlo pod upravom UN, a prije više od godinu dana se čak proglasilo nezavisnim. Međutim, priznavanje Kosova ne ide glatko. Ako su se kosovski Albanci nekada osjećali ugroženo, danas su to Srbi i druge manjine na Kosovu.

Autor: Klaus Dahmann/ Zorica Dragićević

Odg. urednik: Svetozar Savić