Čovjek koji je uzdrmao pogled na svijet

Među maslinjacima, borovima i vinogradima mogao je izuzetni italijanski naučnik da u Toskani ležerno provede svoj život. Ali, Galileo nije bio čovjek kojem je samo do uživanja. A kasnije je još počeo da ga muči artritis koji ga je prikovao za pisaći sto.

Galilej je odrastao u skromnim uslovima. Njegov otac je bio muzičar sa strašću za matematikom koju je kasnije prenio na svog nasljednika. Kada je u 78. godini umro, bio je poznati astronom, matematičar, fizičari i filozof. Ove subote (15.2.2014.) obilježava se 450 godina od njegovog rođenja.

Dijete renesanse

Galileo je vrlo rano postao svjestan svog skromnog porijekla. Ali, ipak se smatrao genijalanim. Iako prekida studije matematike, bio je pravi matematički as.

Galilej je pravo dijete svog vremena. Evropa se emancipovala od načina razmišljanja srednjeg vijeka i ponovo se okrenula dostignućima i tradiciji antičkih vremena. Humanistički naučnici u centar svog analitičkog rada stavljaju čovjeka, a ne Boga kao što je to bio slučaj ranije. I umjesto da špekulišu o nadprirodnom oni posmatraju prirodu. Mjeri se, računa i eksperimentiše. I sam Galilej se zarazio interesovanjem za prirodne nauke i tome se odlučno posvećuje.

Predavao je na univerzitetima u Pizi i Padui, daje privatne časove, a kasnije radi kao matematičar na dvoru Medičijevih u Firenci. Rad kod ove bogate dinastije unapređuje njegovu karijeru. A Firenca se razvija u centar novog načina življenja.

Aristotel je bio juče

Galilej je važio za tvrdoglavog i teškog čovjeka. "Rijetko da se u nekoj raspravi povukao - a na dvoru nije štedio riječi kada je trebalo da hvali sam sebe", tvrdi Vilhelm Šmit-Bigeman, profesor istorije i filozofije u Berlinu. I Galilej je imao velike planove. "On je želio da se otarasi Aristotelove filozofije i zato razvija mehanizme prirodne filozofije", kaže Šmit-Bigeman u intervjuu za Dojče vele. Dok Aristotel pokret vidi kao nešto organsko, što raste unutrašnjom snagom, Galilej pak pokret interpretira kao mehanički fenomen. Njegov zaključak glasi: zemaljski i nebeski pokreti se ravnaju prema istim zakonima i samim tim mogu da se izračunaju.

Kada mu je pošlo za rukom, da usavrši teleskop, koji je otkriven u Holandiji, iznosi za to vrijeme neobična zapažanja: Mjesec ima grbavu površinu, Sunce ima pjege, Saturn nepravilnu formu, Jupiter četiri mjeseca i Mjesečev put nije nikakva magla već ga čini veliki broj zvijezda! Na kraju je vidio da Venera pokazuje određene faze i mislio da može da dokaže da se ona kreće oko Sunca, a ne oko Zemlje.

Bolest čovječanstva - i Vatikana

Galilej insistira na tačnom heliocentričnom pogledu na svijet, što će reći da Sunce stoji u centru Univerzuma i da je domovina ljudi samo jedna od planeta koje se oko njega kreću. No, ovo mišljenje nije novo. Galilej tako povezuje antička poimanja, prvenstveno ona koja je predstavljao Pitagora. Početkom XVI vijeka, ta ista pitanja pokreće Nikola Kopernik. No, ne uspjeva da svoju teoriju empirijski dokaže. A vrijeme još nije bilo zrelo da se uloga ljudi i Boga relativizuje. Jer, prevelik je kontrast u crkveno-biblijskom poimanju kosmosa. Psihoanalitičar Zigmund Frojd ovakva otkrića, koja svijest o čovječanstvu okreću naglavce, označio je kao "oboljevanje čovječanstva".

Posebno malo zanimanja za Galileovu sliku svijeta, prije svih, pokazala je moćna Katolička crkva. Ali, ipak je ovog naučnika pozivala da odgovara pred Inkvizicionim sudom. Galilej poriče sve pod prijetnjom mučenjem. Na kraju biva osuđen samo na kućni pritvor. A tu su svakako pomogli i njegovi kontakti sa moćnom fjorentinskom porodicom Mediči. Jer, on više nije bio bilo ko. Kaznu je izdržavao u prelijepoj vili kod Firence, u kojoj je i umro 1642. godine. Katolička crkva ga je rehabilitovala tek 1992.

Aktuelan i danas

A šta je ostalo od Galilea Galileja? Nema sumnje da su mnogi njegovi stavovi prevladali. "Najvažnija je opisivanje ukupnog pokreta matematičkim formulama, zajedno sa posmatranjem stvari teleskopom - što ima veze i sa današnjom astronomijom", objašnjava Šmit-Bigeman. Kosmos je preko njega postao predmet interesovanja nauke. Ali, sa proračunljivošću i tehnikom postati Gospodar prstenova? Galilejove ideje su i danas kontroverznije nego što se misli.

Autori: Kristina Ruta / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić