Šesti april od velikog značaja za Sarajevo

Šesti april ima poseban značaj u istoriji Sarajeva. Prije tačno 62 godine, u Sarajevo su ušle partizanske jedinice, označivši tako kraj fašističke okupacije glavnog grada BiH. Prije tačno 15 godina, na Sarajevo su ispaljene prve granate sa okolnih brda, čime je počela krvava opsada ovog grada, duže i od čuvene opsade Lenjingrada tokom Drugog svjetskog rata. Od brojnih današnjih manifestacija, najviše simbolike je nosilo polaganje kamena temeljca za spomenik ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva. Sabrija Zimić, predsjednik udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva, tom je prilikom rekao :

„ Mi roditelji smo insistirali kod gradske uprave, s obzirom da je gradska uprava nosilac tog projekta, da se baš na dan šestog aprila položi kamen temeljac, jer je to dan grada Sarajeva i djeca su stradala u gradu Sarajevu.To je očigledna simbolika“.

U opkoljenom Sarajevu je inače tokom 1.425 ratnih dana ubijeno oko 11.000 ljudi, od toga oko 1.600 djece. Na polaganju kamena temeljca, u centru Sarajeva, gradonačelnica Semiha Borovac je izjavila :

“To je potrebno prije svega radi žrtava, radi nevinih žrtava, djece, a i roditelja djece koji toliko dugo čekaju na taj spomenik. Grad Sarajevo je dužan da to uradi. Kao gradonačenica, a kao i majka, osjećam obavezu da što prije završimo ovaj spomenik, tako potreban našem gradu“, rekla je gradonačelnica Borovac..

Danas, biće uručene i tradicionalne Šestoaprilske nagrade, za poseban doprinos razvoju Sarajeva. Ni ta ceremonija nije mogla proći bez sve prisutnije politizacije, pa i nacionalističkih igara.

Tako je visoki zvaničnik SDA Osman Brka zamjerio što će pojedinačna nagrada biti urućena Božidaru Matiću, predsjedniku Akademije nauke BiH. Brka je rekao da je Matić svojevremeno, kao Predsjedavajući Vijeća ministara, nazvao Armiju BiH „partijskom falangom“ i ocijenio rat u ovoj zemlji kao gradjanski. Matić je energično odbacio ove tvrdnje kao poluistine i manipulacije i dodao da neće odbiti Šestoaprilsku nagradu, kako su mu neki sugerisali:

„ Nema te teoije da ja nju odbijem. I ja to smatram moralnim činom da se u ovakvoj situaciji ta nagrada primi. A meritum mojih izjava da se stvori vojska BiH, to se stavlja na stranu“.

Dvanaest godina nakon završetka rata, neki još uvijek Sarajevo zovu evropskim Jerusalimom. Za tu tvrdnju, mogu se naći neki argumenti, mada je današnje Sarajevo daleko od istinski multi-etničkog grada, prijestonice jedne višenacionalne države.