Špekulanti na berzama miniraju euro

Grčki premijer Jorgos Papandreu već je danima na turneji koja vodi od Berlina, preko Pariza, pa do Vašingtona. On pokušava da dobije političku podršku za program svoje vlade koja mora da izađe na kraj s ogromnim dugovima.

Njemački listovi danas pozivaju na uzbunu smatrajući da primjer Grčke jasno pokazuje da špekulanti miniraju stabilnost eura. Godinu i po dana nakon bankrota banke Lehman Brothers politika je konačno shvatila u kom grmu leži zec, piše list "Sueddeutsche Zeitung" i dodaje:

Merkelova, Sarkozi i ostali shvataju da nije dovoljno bankama naložiti da imaju veće rezerve kapitala i ograničiti bonuse bankara. Sve dok su u blistavom kasinu zvanom berza dozvoljene riskantne opklade, stvari se neće promijeniti. Zašto se takve opklade ne zabrane? Kada bi postojala međunarodna institucija koja bi provjeravala valjanost vrjedonosnih papira, ona bi odmah mogla zabraniti preprodaju osiguranja za nesolventne platiše kredita.

Upravo špekulacije ovim osiguranjima Grčkoj, ali i euru, sada zadaju glavobolje. Ta osiguranja stupaju na snagu u slučaju bankrota Grčke. U tom slučaju puni iznos kredita plaćaju banke koje su izdale te papire. Masovna kupovina tih osiguranja na berzama, dakle klađenje špekulanata na opciju bankrota vlade u Atini, čini nesigurnim investitore koji imaju namjeru da ulože svjež novac u Grčku. Vlada u Atini tako ostaje s jedne strane bez svježeg novca za isplatu prispjelih rata kredita, a istovremeno se nalazi pred opasnošću da mora povrh toga da isplati osiguranja za kredite koje ne može da plaća.

Špekulanti na berzama su na sličan način tokom finansijske krize u Aziji 1997. do propasti dovele države poput Tajlanda i Malezije. Oni se sada klade i na propast eura. Bankari i špekulanti svojim milijardama tako stvaraju okvire koji koriste samo njima, a štete mnogima. Bankarima se stoga neće mnogo dopasti prijedlozi Angele Merkel i Nikole Sarkozija, ali politika ne bi trebalo da sluša proteste finansijske branše", piše "Sueddeutsche Zeitung".

Može li pomoći Evropski monetarni fond?

Osim borbe protiv špekulanata na berzama, Merkelova i Sarkozi predlažu i formiranje Evropskog monetarnog fonda, po uzoru na MMF. Taj fond bi priskočio u pomoć državama euro-zone koje se nađu u finansijskim problemima. Brojni dnevni listovi u Njemačkoj ističu kako to i nije najbolje rješenje, jer ono neće odstraniti aktuelne probleme. "Frankfurter Allgemeine Zeitung" se tako pita zašto Grčka ne bi zatražila pomoć od fonda koji već postoji, od MMF-a, te piše:

"Najkasnije nakon intervencije u Meksiku, Međunarodni monetarni fond se dokazao kao specijalista za države sa dužničkom krizom. U samoj EU ovaj fond je uz stroge preduslove već pozajmio novac Mađarskoj, Letoniji i Rumuniji. Osim toga, zašto se za gašenje požara u Grčkoj ne bi koristile i milijarde iz kase MMF-a koje su uplatili i Amerikanci, koji su krizu i izazvali. Na kraju krajeva, da li je regionalni fond pravi odgovor na globalnu krizu?

Odgovor političara na sva ova pitanja glasi: moramo spriječiti buduće krize. Krize u Italiji, Španiji i Portugalu se pred vratima. Ali čak ni tim državama Evropski monetarni fond ne bi mogao da pomogne. Potrebne su, naime, godine da se kase tog fonda napune novcem koji bi uplaćivale evropske države", stoji u listu "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Autor: A. Slanjankić

Odg. ur.: Mehmed Smajić