1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šta će ko potpisati u Viljnusu?

28. novembar 2013

Samit u Viljnusu trebalo je da bude istorijski. Ali, približavanje šest bivših sovjetskih republika Evropskoj uniji, ne odvija se baš onako, kako je to Brisel zamislio.

https://p.dw.com/p/1APYm
VilnjusFoto: imago stock&people

Posebno su sporni odnosi sa državama nekadašnjeg sovjetskog bloka, koje nemaju jasnu perspektivu u Evropskoj uniji. Zato je u Litvaniji, koja trenutno predsjedava Uniji, za 28. i 29. novembar, upriličen Samit EU o istočnom partnerstvu.

Šest bivših sovjetskih republika dio su tog programa: tri iz istočne Evrope (Bjelorusija, Moldavija i Ukrajina), ali i tri države južnog Kavkaza (Jermenija, Azerbejdžan i Gruzija). I Rusija je pozvana na Samit, ali je Moskva učešće ipak odbila.

(Favorit) Ukrajina odlučila da se povuče

Za sam kraj Samita Evropske unije u Viljnusu bila je predviđena velika završnica – potpisivanje Sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji sa Ukrajinom. Kijev je posljednjih godina ubjedljivo prednjačio u približavanju EU. Od 2007. do 2010. Ukrajina je iz fondova EU dobila pomoć u iznosu od pola milijarde evra, dva puta više od Moldavije i trostruko više od Gruzije.

Litauen EU Ratspräsidenschaft Archiv 10.05.2013
Foto: Petras Malukas/AFP/Getty Images

I tako je Ukrajina bila prva zemlja iz istočnog bloka koja je 2011. godine, započela pregovore o pridruživanju Uniji, koji predviđaju uspostavljanje „slobodne trgovinske zone“. Međutim, osuđivanje bivše premijerke Julije Timošenko i procesi protiv drugih lidera opozicije, navukli su bijes Brisela. EU je zbog toga odlučila da odloži potpisivanje sporazuma.

Dogovor je bio da svečano parafiranje sporazuma sa Unijom bude upriličeno na Samitu u Viljnusu. Ali, Kijev je pod pritiskom Moskve, odlučio drugačije i to samo jednu sedmicu uoči susreta. Nadležna ministarstva u Ukrajini dobila su nalog da „započnu aktivni dijalog sa Rusijom i drugim državama carinske unije, kao i Zajednicom nezavisnih država (ZND)“.

Moldavija novi kandidat?

Na mjestu Ukrajine odjednom se našla Moldavija. Sada Kišinjev važi za uzornog partnera Evropske unije. Tako će Sporazum o pridruživanju sa EU u Viljnusu potpisati Moldavija, a ne Ukrajina. Brisel pozdravlja reforme i uspostavljanje demokratskih načela novog favorita. Doduše, podržavaju se i napori drugi zemalja istočnog bloka.

Dvije sedmice uoči Samita u Viljnusu, šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo obznanio je senzacionalnu vijest. Komisija će Savjetu EU preporučiti ukidanje viza za moldavske građane. Izjava predsjednika Evropske komisije samo je potvrda principa „više za više“. Što se veći broj reformi sprovede u djelo, to će i Brisel više „izlaziti u susret“.

I Gruzija je na evropskom putu, ali…

Republici Moldaviji, Gruzija je, moglo bi se reći, za petama. Tbilisi bi se rado pridružio Kišinjevu u potpisivanju sporazuma. Iz tog razloga, u Viljnus stiže novoizabrani predsednik Margvelašvili.

Brisel podržava namjeru nove gruzijske vlade, ali poručuje da sve zavisi od prilika u toj zemlji u budućnosti. Gruziji savjetuje da ne kreće stopama Ukrajine, čije rukovodstvo krivično goni svoje neistomišljenike. Evropska unija time želi da nagovijesti moguće odlaganje potpisivanje sporazuma, ukoliko bivši predsednik Gruzije, Sakašvili završi u zatvoru, ocjenjuju analitičari.

Ukraine Kiew Demonstration Opposition
Ukrajinsko približavanje Rusiji, a udaljavanje od EU obilježava održavanje ovog Samita EU u VillnjusuFoto: Reuters

U Jermeniji se Rusija pokazala jačom

Četvrta zemlja koja pokazuje interesovanje za potpisivanje sporazuma sa EU jeste Jermenija. Brisel i Jerevan su tokom ljeta zaključili pregovore, ali se u septembru situacija promijenila.

Predsjednik Sarkisjan je nakon susreta sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, saopštio da Jerevan više neće biti koncentrisan na produbljivanje odnosa sa Briselom, već sa Moskvom, kao i drugim članicama carinske unije (Bjelorusijom i Kazahstanom).

Gas iz Azerbejdžana na prvom mjestu?

Jermenski susjed Azerbejdžan razmišlja drugačije. Ne želi da pristupi carinskoj uniji sa Rusijom. Doduše, Baku u Viljnusu ne planira ništa da potpisuje. Odnosi Evropske unije i Azerbejdžana uglavnom su u znaku bilateralnih odnosa u domenu energetske politike. U junu 2013. godine je međunarodni konzorcijum „Šah Deniz“ odlučio da razmotri izgradnju „Trans-jadranskog“ gasovoda, kojim bi bio omogućen transport gasa do EU. Time Brisel želi da umanji svoju nezavisnost od ruskih energenata.

Vjerovatno je to razlog zbog kojeg su kritike na račun predsjedničkih izbora održanih u Azerbejdžanu u drugom planu. Jer, u Viljnus stiže i predsjednik Ilham Alijev, mada je ljutito reagovao na opaske zvaničnika EU.

Još jednom bez Lukašenka

Predsjednika Belorusije, Aleksandra Lukašenka, lideri Unije u Viljnusu ne žele da vide. Evropska unija je to još na prethodnom Samitu u Varšavi, 2011. godina jasno stavila do znanja. Očekuje se će ovoga puta u Litvaniju doći predstavnik bjeloruskog Ministarstva spoljnih poslova.

Weißrussland Alexander Lukaschenko
LukašenkoFoto: picture alliance/dpa

Bjelorusija je jedina zemlja „istočnog partnerstva“ kojoj je Brisel zbog kršenja ljudskih prava i progona opozicionih lidera, nametnuo sankcije. Njihov smisao mnogi eksperti dovode u pitanje. Posljednjih sedmica, uoči Samita u Viljnusu, više evropskih političara je kolegama u EU predložilo, da iskoriste priliku i da na dvodnevnom susretu u Litvaniji, odnose sa Minskom izvuku iz ćorsokaka.

Autori: Roman Gončarenko / Jakov Leon

Odgovorni urednik: Svetozar Savić