„BiH se vratila na evropski put“

Iako je u izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine (BiH) za 2015. godinu naglašeno da se BiH „vratila na reformski put“, dugačak je spisak negativnih ocjena, odnosno onoga što vlasti u ovoj zemlji nisu učinile u reformskom procesu proteklih godinu dana. U izvještaju se, između ostalog, konstatira da treba poboljšati rad parlamenata (Distrikta Brčko, Federacije BiH i Republike Srpske) i uspostaviti efikasan sistem koordinacije između svih nivoa vlasti. Navodi se da „institucionalna arhitektura“ uspostavljena Ustavom BiH ostaje „nedjelotvorna“ i podložna različitim tumačenjima. Evropska komisija podsjeća da vlasti u BiH još nisu uskladile Ustav sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i presudom Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“.

Napominje se da je korupcija i dalje rasprostranjena i da su pravni okvir za borbu protiv korupcije i predviđene zakonske kazne „neadekvatni“. Za provođenje državne Strategije u borbi protiv korupcije neophodna su sredstva iz budžeta. U izvještaju se navodi da je BiH potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, ali da u ovoj zemlji gotovo da nema sankcioniranja nezakonitog bogaćenja. Izmjene i dopune državnog zakona o sukobu interesa još uvijek nisu u skladu s međunarodnim standardima. U 2014. godini bilo je ukupno 158 istraga na državnom nivou u vezi sa financijskim malverzacijama i korupcijom. Okončana su 103 slučaja, ali tokom izvještajnog perioda nije bilo presuda u tzv. velikim slučajevima. Evropska komisija upozorava da u borbi protiv korupcije nema sistemske primjene revizorskih izvještaja i izvještaja poreskih uprava.

Politička korupcija

Predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala (TI) BiH Srđan Blagovčanin smatra da je suštinski problem BiH politička korupcija, odnosno prisustvo korupcije na najvišim nivoima vlasti „što generiše političku krizu u zemlji“. „Osnovni pojavni oblici takvih vidova korupcije pojavljuju se u procesima javnih nabavki, ali i kroz direktne transfere iz budžeta, zatim u poslovanju javnih preduzeća koja praktično predstavljaju filijale političkih partija. Problem sa političkom korupcijom se zapravo preljeva u djelovanje svih institucija, jer je prevashodni interes korumpiranih nosilaca političkih funkcija da zaštite kriminalno stečenu imovinu i sebe od krivičnog progona, a to osiguravaju kroz klijentelistička imenovanja u pravosuđu i agencijama za provođenje zakona. Zato i imamo ovakvu situaciju da suštinskog napretka na polju borbe protiv korupcije u BiH nema već godinama. Bojim se da će se to jako teško i desiti bez snažnije pomoći ili pritiska EU, koji čini mi se još uvijek nije dovoljno prisutan“, kaže Blagovčanin za Deutsche Welle.

U izvještaju Evropske komisije se navodi da se BiH i dalje suočava sa brojnim izazovima u pogledu zaštite ljudskih prava, zbog čega se sugeriraju poboljšanja u pravnom i insititucionalnom okviru. Upozorava se da su pogoršani uslovi za ostvarivanje slobode govora te napominje da je LGBT populacija i dalje žrtva prijetnji i napada. Naglašeno je da uslovi za obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu Roma još nisu poboljšani, iako ima napretka u procesu registracije i rješavanja stambenih pitanja ove populacije.

Popis stanovništva, Mostar i Koordinacija sa EU

Kritikovan je i izostanak rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine. Upozoreno je da još nema adekvatnog rješenja za funkcioniranje Grada Mostara. Kritici je podvrgnuta i odluka Skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma o državnom pravosuđu, a ukazano je i na postizborne teškoće u formiranju vlasti u Federaciji BiH i federalnim kantonima. Rečeno je da je problem u nedostatku sporazuma o imenovanjima nadzornih odbora u javnim preduzećima, što je na kraju dovelo do raspada vladajuće koalicije i manjinske vlade u Federaciji BiH.

Federalni ured za evropske integracije nema dovoljno administrativnih kapaciteta za koordinaciju poslova EU sa ostatkom zemlje i različitih nivoa vlasti unutar entiteta. To je, kako se navodi u izvještaju, jedan od razloga neuspješne saradnje Federacije i Kantona na pitanjima integracije u EU. Rad ombudsmana otežavaju kadrovska i finansijska ograničenja, ali i nedostatak zakonskih rješenja. Nema progresa u poboljšanju mehanizma dijaloga i saradnje između organizacija civilnog društva pa se preporučuje poboljašnje pravnog i finansijskog okvira. Nema napretka niti u reformi javne uprave. Državna služba je „politizirana“. BiH će u narednoj godini morati početi provedbu strateškog okvira za reformu javne uprave, zbog čega su neophodne jasne političke smjernice.

Nezaposlenost

Evropska komisija u izvještaju ističe da su uslovi na bh. tržištu rada „teški“. Izneseni su porazni podaci o porastu broja nezaposlenih mlađe populacije i i žena. Rečeno je da je porast nezaposlenosti mladih sa 27,6 posto porastao na 62,7 procenata. Evropska komisija, također, upozorava da „slabo poslovno okruženje“ ne dopušta snažniji privredni oprovak BiH. Predsjednica Udruženja nezaposlenih „Otium“ Indira Smajlović kaže da je ovo udruženje više puta reagiralo iznoseći konkretne prijedloge, sugestije i inicijative za promjenu postojećih zakonskih okvira.

„Poražavajuće brojke upozoravaju da nas aktuelni sistem samo vuče u dublji ponor i zato se mora mijenjati. Smatramo da naši zakoni hitno trebaju izmjenu i prilagodbu trenutnim dešavanjima. Broj nezaposlenih moguće je smanjiti promjenom zakona, ali treba ustanoviti i stvarnu cifru nezaposlenih. U BiH cvjeta siva ekonomija, odnosno rad 'na crno'. Zašto siva ekonomija i zašto su ljudi, među kojima je i veliki broj mladih, na biroima za zapošljavanje? Prvenstveno, zbog zdravstvenog osiguranja. Zdravstveno osiguranje u Federaciji vezano je za službe za zapošljavanje. Brisanjem iz evidencije u birou gubi se zdravstveno osiguranje. U Kantonu Sarajevo brisanje iz evidencije provodi se po federalnom zakonu iz 2005. godine koji precizira da se osobe, čija primanja prelaze 25 posto prosječne plate (rad po ugovoru o djelu), brišu sa evidencije i tu odredbu treba mijenjati. Problem su i visoki doprinosti zbog čega poslodavci ne prijavljuju radnike. Isplativije im je dati veću platu i spreni su rizikovati. Zato treba smanjiti doprinose koje je poslodavac obavezan uplaćivati, a povećati kazne za neprijavljivanje radnika“, kaže Indira Smajlović za Deustche Welle.

Pravosuđe, policija i borba protiv terorizma

Evropska komisija konstatira da su u BiH nastavljeni „politički motivirani napadi na pravosuđe“. Navodi se da je broj presuda za organizirani kriminal „veoma mali“ dok se BiH i dalje suočava sa pojavama trgovine ljudima i iskorištavanja žena i djece. „Evidentan je politički uticaj na policijske zvaničnike i preklapanje kompetencija“, ističe se u izvještaju Evropske komisije. Zato se preporučuje poboljšanje operativne saradnje između policijskih agencija. Baza DNK podataka nije operativna u cijeloj zemlji, a razmjena forenzičkih podataka s drugim zemljama ne postoji. U dijelu izvještaja koji se odnosi na borbu protiv terorizma, navodi se da je BiH suočena s problemom vrbovanja ljudi za odlazak na strana ratišta (Sirija, Irak) i „radikalizacijom“, što se prije svega odnosi na djelovanje pojedinih vehabijskih zajednica. U dijelu izvještaja Evropske komisije koji se odnosi na terorizam pomenut je napad na policijsku stanicu u Zvorniku aprila 2015. godine. Evropska komisija, između ostalog, sugerira na suzbijanje govora mržnje, te posvećeniji pristup nadležnih problemu odlaska ljudi na strana ratišta.

Mediji i javni dug

Institucionalno i političko okruženje ne doprinosi stvaranju uslova za potpunu slobodu govora i funkcioniranje medija u BiH. Politički pritisak na novinare i zastrašivanje novinara i dalje su prisutni u BiH. Ova zemlja, kako se navodi u izvještaju, mora osigurati depolitizaciju, finansijsku i institucionalnu stabilnost te uredničku nezavisnost javnih servisa. Neophodno je finalizirati reformu sistema emitiranja i uskladiti entitetske zakone sa zakonodavstvom na nivou države. Konstatirano je da su entitetski javni emiteri podvrgnuti političkim pritiscima kroz imenovanja članova u upravnim odborima.

Institut za Nestale osobe BiH i dalje trpi političke pritiske i nema adekvatnu podršku vlasti. Izneseni su i podaci javnim prihodima i makroekonomskoj politici. Tako je rečeno da je u 2014. godini povećan budžetski deficit, a isplata posljednje tranše Međunarodnog monetarnog fonda je obustavljena. Kapitalna ulaganja su niska sa tendencijom opadanja. Povećanje javnog duga izvor je„makroekonomske ranjivosti“ BiH. Nema napretka u stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora niti na uzajamnmom, međuentitetskom priznavanju registracije.

Evropska komisija je utvrdila da nema pomaka u procesu unaprijeđenja obrazovanja i da su javni izdaci za obrazovanje u BiH ispod regionalnog prosjeka. Jedan broj građana BiH zloupotrebljavao je bezvizni režim podnošenjem neutemeljenih zahtjeva za azil. Na kraju izvještaja, u dijelu koji se odnosi na relacije između BiH i EU, konstatirano je i da BiH nije uskladila svoje djelovanje sa preporukama Vijeća Evrope u kontekstu ukrajinske krize.