Šta radi nevladin sektor?

Od tog broja tek stotinjak je aktivno. Za finansiranje projekata nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini u protekloj godini izdvojeno je više od 114 miliona KM, a najviše sredstava vlasti BiH dale su za sportske organizacije, projekte socijalnih usluga i boračko-invalidska udruženja. Novac za projekte donira se i na nivou gradova i kantona, te entiteta i države BiH, a vlastite fondove ima i većina ministarstava. Muhamed Mešarević, rukovodilac Službe za društvene djelatnosti u općini Srebrenik, kaže da su oni u prošloj godini izdvojili 60. 000 maraka. „U prošlih 3-4 godine imali smo navalu registracije nevladinih organizacija! U našoj općini trenutno je registrovano preko 50 nevladinih organizacija. Oni moraju opravdati sredstva za prošlu godinu kako bi dobili sredtsva i za tekuću godinu“ kaže Mešarević.

Nevladin sektor u BiH bavi se raznovrsnim djelatnostima - od udruženja ljubitelja zlatnih ribica, do tvrdo orijentisanih nacionalističkih grupa. Centar za promociju civilnog društva radio je istraživanje javnog finansiranja NVO sektora. Od nekoliko hiljada nevladinih organizacija u BiH, tek stotinjak je aktivno. „Želimo ukazati na potrebu da se otvoreno i javno razgovara o procesu dodjele novčanih sredstava institucija vlasti nevladinom sektoru. To je dvostrani proces, gdje svaka strana ima odgovornost da se ponaša transparentno. Vladine institucije treba više da rade na regulaciji i transparentnosti tog procesa sa jasnim kriterijumima o tome ko dobija novac, zašto i koji su očekivani rezultati. Nevladine organizacije moraju, također, da urade više na svojoj transparentnosti, da javno izvještavaju o tome od koga dobijaju novac, te koje su rezultate postigli'', kazala je direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda. Ona je navela da vladin sektor treba da odredi kriterijume koje treba da ispuni NVO da bi dobila novac. ''Mi insistiramo da ti kriterijumi budu javni i transparentni, te da budu zasnovani na stvarnim potrebama određene zajednice, naprimjer, ukoliko neka opština ima strateški plan razvoja, projekat NVO, za čiju realizaciju daje novac, mora biti u skladu sa tim strateškim planom'', dodala je Daguda.

Novac iz raznih izvora

Mnogo je nevladinih organizacija. Većina je domaćih, no ima i onih koje se finasiraju iz inostranstva, no takve organizacije po pravilu ne otkrivaju svoje donatore. Svaki NVO koji je finansiran novcem iz inostranstva morao bi da ''transparentno'' dostavi javnosti detalje svog finansijskog poslovanja, ističu u nevladinim organizacijama registrovanim u BiH.

„Po nekim procjenama u Bosni i Hercegovini ima i više nevladinih organizacija od brojke 10.000 kojom se raspolaže. Ali ako, recimo, uzmemo primjer Hrvatske u kojoj ih je preko 20.000, i pogotovo ako imamo u vidu kakve sve potrebe zadovoljava niko drugi do nevladin sektor, onda iznos od 114 miliona KM koji je dodjeljen NVO sektoru ne mora biti problematična brojka. Pitanje je, naravno, njihovog angažmana, i kriterija po kojima se sredstva dodjeljuju", smatra Dženana Alađuz, predsjednica NVO Savjet. Ističe da se organizacija u kojoj je ona može pohvaliti činjenicom da djeluje i na nivou općina, distrikta, kantona, entiteta kao i cijele države.

NVO sektor – pozitivni koraci naprijed

Hana Korać, kriminolog u MUP Kantona Sarajevo kaže da je MUP prepoznao saradnju s NVO sektorom a to je rezultiralo pozitivnim ishodima. „Zajednički razgovor urodio je plodom. Došlo je do javne rasprave koju smo napravili prvi u BiH i donijeli Zakon o javnom okupljanju“ govori Korać.

Pozitivnu stranu NVO sektora ističe i Zemina Vehabović iz Udruženja žena Romkinja Nada. „Sada nam je mnogo lakše nego ranije, jer imamo nevladine organizacije, koje nam pomažu, usmjeravaju nas, daju savjete!“ kaže Vehabović.

Poražavajuće je saznanje da građani ne prepoznaju NVO sektor kao organizaciju građana, kao strukture kojima i sami pripadaju. Nešto više od polovine ne zna da li i koje NVO postoje u njihovim neposrednim okruženjima, rezultat je najnovijih istraživanja studenata Univerziteta u Mostaru. U Mostaru djeluje NVO Abrašević koji, kako kažu njegovi članovi, radi na integraciji Mostara i države Bosne i Hercegovine, No, podrška koju dobijaju je nedovoljna. Više od 90 odsto našeg programa finansiramo bez ičije finansijske podrške, kažu u Abraševiću. „Abrašević je nastao kao odgovor na podijeljenost ovog grada. Mi fukcioniramo kao mjesto susreta i ujedinjenja, na toj granici“ govori Huso Oručević čovjek koji je nakon rata pokrenuo OKC Abrašević.

Problem su NVO u službi vlada

Tanja Topić, analitičarka Fondacije Friedrich Ebert, navodi da je jedan dio nevladinih organizacija uradio mnogo pozitivnog u BiH. Međutim, dosta je i onog negativnog, kaže Topić. „Puno više straha imam od onog nevladinog sektora, koji je u biti vladin sektor i koji je u službi vlade i etnonacionalnih politika. On je puno masovniji i agresivniji i istinski nevladin sektor ostaje potisnut od ovog agresivnog, koji je u službi etnonacionalizma!“ ističe Topić.

Kriteriji za dobivanje državnih sredstava za programe NVO udruženja u BiH još nisu u potpunosti iskristalizirani. Mnogi donatori i dalje ne pitaju gdje je otišao uplaćeni novac, a neke organizacje zahvaljujući nepotizmu i korupciji i dalje profitiraju na fiktivnim projektima. Ipak, svakako treba istaći da je i znatan broj onih organizacija iz nevladinog sektora koji su primjenjujući različite projekte i akcije pomogli napretku Bosne i Hercegovine i razvoju njenog društva.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić