Šta sa Evropskim ustavom?

Austrija je doduše najavila da će u prvom polugodištu 2006 pojačati razmišljanja o budućnosti Evrope, ali ne i da će se u Francuskoj i Holandiji baviti odbačenim Ustavom. Finska će se u drugom polugodju kao predsjedavajuća EU takođe pozabaviti razmišljanjima o ustavu. Predsednica Finske, Tarja Halonen, koja je upravo ponovo izabrana, odložila je ratifikaciju Ustava u svojoj zemlji na neodredjeno vrijeme. Tako da će «vruć krompir» vrlo vjerovatno 2007 pasti u krilo njemačke savezne kancelarke Angele Merkel, koja će tada predsjedavati Evropskom unijom (EU). U Njemačkoj su oba doma Parlamenta još prije godinu dana odobrila tekst Ustava. Referendum o tom pitanju nije bio neophodan.

Pored Njemačke još jedanaest članica su prihvatile tekst ustava, koji proširenoj Evropskoj Uniji treba da donese više demokratije, poboljšanje u mehanizmu odlučivanja i veću transparentnost. U Belgiji uskoro Dom regija belgijskog parlamenta odlučuje o Ustavu. Referendumi u Portugalu, Poljskoj i Danskoj su pomjereni za kasnije.

Velika Britanija, zemlja koja je tradicionalno skeptična prema svemu što nosi evropski predznak, pristupiće ratifikaciji, tek kada se procedura okonča u svim ostalim evropskim zemljama. Još uvijek nema odgovora na odlučujuće pitanje koje galsi - kako ponovo Francuze i Holandjane ukrcati na zajednički brod. Treba li nakon odredjenog vremena za razmišljanje isti tekst još jednom staviti pred birače? Holandski premijer Jan Peter Balkanende do sada je to odbijao. Može li se tekst ustava poboljšati, ili napisati sasvim novi? To odbijaju one zemlje koje su nacrt u ovoj formi već ratifikovale.

Nemačka savezna kancelarka Angela Merkel izlaz vidi u dopuni, odnosno aneksu u kojem bi socijalni aspekt Evrope bio još jednom podcrtan u ustavu. Sličan primjer je već postojao u slučaju kada su Danci na referendumu 1992 odbacili Evropski ugovor iz Mastrihta. Sa dodacima koje su zahtjevali Danci, isti ugovor je još jednom stavljen na glasanje i konačno usvojen.

U junu 2006. šefovi država i vlada unutar EU pod Austrijskim vodjstvom potražiće izlaz iz ustavne krize i u najmanju ruku dogovoriti budući kurs EU.