Šta se dešava sa Makedonijom?

Hrvatska je riješila spor sa Slovenijom, a, iako su svi vjerovali da je to nemoguća misija, i Srbija je postigla dogovor sa Kosovom. Makedonija je od toga daleko. Evroatlantske integracije te zemlje uslovljene su rješavanjem spora oko imena sa Grčkom, a sjenku baca i nepotpisivanje Dogovora o dobrosusjedstvu sa Bugarskom. Ima li Makedonija kapacitet i rukovodstvo spremno na donošenje krupnih odluka u bilateralnim sporovima?

Predsjednik prvog višestranačkog Sobranja Stojan Andov smatra da Makedonija već dugo nema pravo rukovodstvo, a da ono koje ima u posljednje vrijeme izrazito luta: „Od vremena kada je donijet Privremeni sporazum nismo napravili ni korak dalje. Nemamo rukovodstvo koje je sposobno da primjeni evropske koncepte u uređivanju odnosa sa susjedima, niti ono može da građane objedini politikom koja bi zemlju povela napred. Ako na sve to dodamo i unutrašnje slabosti, kao što su konfuzija u međuetničkim odnosima i slabosti demokratskih institucija, onda svi ti elementi ukazuju da naše državno rukovodstvo nema kapacitet da se nosi sa izazovima sa kojima se zemlja suočava", kategoričan je Andov.

Biti ili ne biti!

Prije nedjelju dana, pozivajući se na „kompetentnog i iskusnog diplomatu", grčki mediji su objavili da medijator Metju Nimic ne može da postigne čudo u sporu oko imena. Grčki analitičari i mediji, odgovornost za neuspjeh u dosadašnjim pregovorima svalili su na makedonsku stranu, i ocijenili da „vlasti u Skoplju treba da promijene mišljenje kako bi pregovori izašli iz ćorsokaka".

Pritisak stiže i iznutra. Lider Demokratske unije za integraciju (DUI) Ali Ahmeti smatra da je krajnje vrijeme da se spor oko imena riješi: „Ne želimo skraćenicu BJRM (Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija). Albanci ne žele da se zemlja zove BJRM, zato što oni nisu Sloveni. Mi smo zemlja bez imena", rekao je Ahmeti. Po njegovom mišljenju, poslednji Nimicov predlog ne odražava makedonski identitet i jedino što bi moglo da pretrpi promjene jeste skraćenica BJRM.

Sa druge strane, ambasador Risto Nikovski smatra da je ime države samo pokriće da se prekrsti narod. „Problem sa Grčkom nije u imenu države, već sa Makedoncima. Atina ne prihvata da postoji poseban narod koji govori svojim maternjim, makedonskim jezikom. Zbog specifičnih regionalnih interesa Vašingtona i solidarnosti Brisela, Grčka uživa njihovu nelegalnu podršku, protivno odredbama Privremenog sporazuma (između Grčke i Makedonije iz 1995. prim. ur.) i presudi Haškog tribunala.

Kada se to zna, onda je jasno da problemi između Srbije i Kosova ili Hrvatske i Slovenije, koji se svode na borbu za teritorije, nikako ne mogu da se porede sa nerazumnim grčkim zahtjevima od Makedonije. U ta dva slučaja svakako da je potrebno liderstvo. Ali u slučaju Makedonije pitanje je: biti ili ne biti! Da li će Makedonci opstati kao narod ili biti bačeni na đubrište istorije? U Makedoniji, bez obzira na kapacitete, niko normalan ne može da potpiše saglasnost sa tim da se narod prekrsti, odnosno da se saglasi sa tim da Makedonaca više nema! Da, tačno takvo je pitanje Makedonije. A ako se ipak i nađe neko takav, to bi bez sumnje vodilo u novi (balkanski) rat", upozorava Nikovski.

Dijalog bez sagovornika

Bivši šef makedonske diplomatije Denko Maleski smatra da je Makedonija propustila šansu da kao mlada i hrabra nacija iskoristi evropski diskurs i izađe iz balkanske kaljuge, pa sada trpi udarce sa svih strana. Prema njegovom mišljenju, liderstvo podrazumijeva i podršku, ali i temeljnu pripremu građana na odluke koje se donose. „Najgore je kada pokušavaš da demonstriraš liderstvo, a nema nikog da te slijedi. Dogovaraš sprovođenje krupnih koraka. Idemo li? Idemo! A onda se okreneš i vidiš da iza tebe nema nikog. Političke strukture u prvim godinama nakon osamostaljivanja nisu uspele da proizvedu rešenja, ali nisu uspjeli ni oni koji su došli poslije. Igralo se na kartu 'vrijeme radi za nas', a ja kažem: 'vrijeme radi za one koji rade'."

„Drugo, važno je i da se građani pripreme za donošenje krupnih odluka. Gledao sam TV-debatu u Srbiji gdje je Vuk Drašković doživio zaprepašćujuću transformaciju od nacionaliste do liberala. Liberalna javnost kod nas je u manjini. Moramo da prihvatimo dobronamjerna upozorenja da se problemi ne rješavaju megalomanskim nacionalizmom. Zato je najvažnije da se otvori dijalog u samoj zemlji. Ljude i medije ne treba ućutkivati, već motivisati da govore, debatuju, demaskiraju procese i identifikuju probleme", poručuje Maleski.

Autorka: Katerina Blaževska, Skoplje
Odgovorna urednica: Jasmina Rose