Šta su posljedice bankrota Grčke?

Koji su mogući scenariji raspleta krize u Grčkoj? Koje opcije su na stolu? Na ova pitanja odgovor daje pravni ekspert njemačke javne radiotelevizije ARD, Frank Bräutigam.

Da li bankrot Grčke automatski vodi "Grexitu" (izlasku Grčke iz eurozone)?

Ne, te dvije stvari treba posmatrati odvojeno jednu od druge. Ako Grčka bankrotira to ne znači automatski da je napustila eurozonu.

Postoje li posebna pravila kako se odvija postupak državnog bankrota?

Ne. Kada bankrotira neka firma onda postoje jasne zakonske odredbe. Kreditori, na osnovu posebnih pravila, imaju šansu da vrate dio svoje imovine. Takve pravne odredbe ne postoje za države. Stoga je vjerovatnije da Grčkoj i njenim vjerovnicima, u slučaju bankrota, predstoje dugogodišnji sudski procesi.

Postoje li iskustva s državnim bankrotima?

Da. Posebno je u sjećanju bankrot Argentine, na Božić 2001. godine. Bankrot i otpis dugova u 2005. i 2010. godini doveo je do toga da su kreditori te države izgubili 70 odsto svojih potraživanja od Argentine. I do danas su zbog toga u toku komplikovani sudski procesi. Više hedž-fondova koji su nakon bankrota kupili državne obveznice Argentine za djelić njihovih nominalnih iznosa nisu htjeli da učestvuju u procesu otpisa dugova. Čak je i Njemački savezni sud (BGH) u februaru 2015. dvojici privatnih investitora odobrio podizanje tužbe protiv Argentine.

Da li je izlazak iz eurozone pravno regulisan?

Ne. Ta mogućnost nigdje nije predviđena. Možda će "dovitljivi pravnici" pronaći neku opciju za tako nešto, ali je to u svakom slučaju ekstremno teško. Čak i ako Grčka postane insolventna, euro ostaje zakonsko sredstvo plaćanja. Profesor evropskog prava Christoph Hermann je već rekao: "Grčka može otići u bankrot. Međutim, euro se zasniva na zakonskoj regulativi, a ona se na taj način neće promijeniti."

U tom evropskom zakonu iz 1998. piše: "Euro na dan prelaska na novu valutu, zamjenjuje važeće valute po ranije utvrđenom kursu u svim državama koje ga uvode." Taj zakon je i dalje na snazi. Bez njegove promjene, nema ni izlaska Grčke iz eurozone."

Može li Grčka jednostrano izaći iz eurozone?

Jedan od spominjanih načina za to je članak 50 Evropskih ugovora u kojem piše da "svaka država članica može da odluči da napusti EU". Pravno regulisan je, međutim, samo izlazak iz EU, ne i iz eurozone. Izlazak iz eurozone bi nastupio automatski ako bi Grčka napustila EU. Ipak, jednostrani izlazak iz Unije stupa na snagu tek dvije godine nakon donošenja te odluke. Teoretski bi se vlada u Atini mogla pozvati i na "opšte odredbe međunarodnog prava" i pozvati se na "vanredno stanje i situaciju u kojoj se našla država". Upitno je da li međunarodno pravo može oduzeti primat evropskim ugovorima.

Mogu li druge države jednostavno izbaciti Grčku iz eurozone?

To je, pravno gledano, još teže nego jednostrano napuštanje eurozone. Grčka, doduše, već godinama krši odredbe Evropskog pakta o stabilnosti i privrednom rastu. Na primjer, kada je riječ o deficitu u državnom budžetu. Međutim, sankcije za takve slučajeve su jasno definisane. "Izbacivanje" iz eurozone se nigdje ne spominje.

Kod kršenja temeljnih vrijednosti EU, kao što su demokratija, jednakost pred zakonom, pravna država i ljudska prava, pojedinim državama se mogu oduzeti određena prava. Ali čak i kod tako teških kršenja evropskih načela nigdje se ne spominje "izbacivanje" iz EU. Brojni eksperti smatraju da se kod tako jasnih propisa paralelno ne može posegnuti ni za onim što se naziva međunarodno pravo.