Što jedemo?- nitko nije siguran

Na zelenoj tržnici u Mostaru nekoliko je praznih štandova. Prodavači nam kažu kako se na njima prodavalo domaće mlijeko i prodalo čim je tržnica otvorena. Prije otkrivanja nedozvoljene količine aflatoksina u mlijeku hrvatskih proizvođača Dukata i Vindije, dvije žene iz okolnih sela bi, kako nam kažu, za cijeli dan prodale četiri do pet litara, a sada sve što donesu prodaju za pet minuta.

Srednjovječna gospođa kaže nam kako i povrće radije kupuje na zelenoj tržnici nego u prodavnici Iako nema dokaza da i u tom povrću nema pesticida: „Češće kupujem na tržnici. To je navika, ali i više vjerujem da u ovom povrću ima manje pesticida“.

Kupci ( i dalje) zabrinuti

Dok nedavno osnovana Agencija za sigurnost hrane u BiH nije otkrila prisustvo nedozvoljene količine aflatoksina u mlijeku, kupci nisu ni pomišljali na to da hrana koju kupuju može sadržavati štetne tvari. Otkrivanje prekomjerne količine štetnih tvari u mlijeku znak je da postoje državne institucije koje provjeravaju ispravnost hrane, što bi trebalo smanjiti zabrinutost kupaca. No, zabrinutost i dalje postoji, a rijetki su oni što su stopostotni sigurni da je hrana koju kupuju zdravstveno ispravna.

„Pa sigurna sam 20 posto, 80 posto nisam. Što god hoćeš od kruha, od mlijeka nije to ništa stoposto uredu,kaže nam Marija. Benko Glavina misli kako je 80 posto hrane ispravno.

„Ja mislim da ima tu svega. Ja sam isto proizvođač. Proizvodim meso, u Knešpolju farmu svoju imam. Ipak, goni se to do nekih mjera, mislim na kontrolu, provjeru koju vrše veterinari i tako. A što se tiče ovoga mlijeka, vjerojatno da ima tu nešto“, kaže ovaj Širokobriježanin.

Kontaminacija uvijek moguća

Direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH Sejad Mačkić kaže kako je hrana na tržištu BiH ispravna, ali i upozorava: „U svakom trenutku može doći do kontaminacija prehrambenih proizvoda i mi iz ove institucije upućujemo preporuke, a i obveza je subjekata u poslovima s hranom da na tržište stavljaju zdravstveno ispravnu hranu, ali dajemo preporuke i inspekcijskim organima, potrošačima i svima onima koji sudjeluju u lancu ishrane, kaže Mačkić.

Jedno je, međutim, nedvojbeno. Građani BiH sada, više nego ranije, kada uopće nije postojala državna agencija za sigurnost hrane mogu biti sigurniji u ispravnost prehrambenih proizvoda, a ohrabruje i najava kako će se u BiH uskoro vršiti i laboratorijska analiza hrane na prisustvo mikrotoksina, pesticida i genetički modificiranih organizama.

Autor: Milan Šutalo
Odogovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić