Schweden Bilanz

"Bili su to šest intenzivnih mjeseci", bilanca je švedskog premijera Fredrika Reinfeldta, prije no što preda predsjedništvo Vijećem EU-a Španjolskoj. Iz Bruxellesa i drugih EU država su Šveđani dobili pohvale jer su u proteklih pola godine puno toga uspjeli odraditi.

Za vrijeme švedskog predsjedanja je Europska unija riješila svoju najveću internu krizu. Od 1.12.2009. je na snazi Lisabonski sporazum - reformski sporazum Europske unije. Time je okončano dugogodišnje "povuci-potegni" oko ustavne reforme EU-a. Osim toga, upravo u tih šest mjeseci je i referendum u Irskoj, u drugom pokušaju, polučio pozitivne rezultate za Uniju, a i taktika odugovlačenja češkog predsjednika Vaclava Klausa je privedena kraju. To što je Klaus na kraju ipak dao svoj potpis na Lisabonski sporazum i time omogućio ratificiranje, je velikim dijelom diplomatska zasluga Fredrika Reinfeldta.

Novi ljudi s novim funkcijama na čelu EU-a

Stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma su ujedno stvorene i nove funkcije na vrhu EU-a. Tako je Unija u studenom dobila stalnog predsjednika Vijeća EU-a, Hermana Van Rompuya, i visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, Catherine Ashton. A prethodno je već u rujnu bio izabran i novi-stari predsjednik Europske Komisije, José Manuel Barroso.

U teškim vremenima gospodarske krize, međutim, ni sposobni Šveđani nisu mogli načiniti čuda. Mnoge zemlje članice su duboko u dugovima. Pod švedskim predsjedanjem su se stoga zemlje EU-a dogovorile da se izvrši jača kontrola banaka i da dođe do ograničavanja plaća menadžera. Nacionalne konjunkturne programe bi što je moguće prije trebale zamijeniti strategije za trajno smanjenje državnog duga.

Srbija za pet do osam godina, a Hrvatska uskoro u EU

Na početku švedskog predsjedanja je Island podnio kandidaturu za članstvo. Neposredno pred Božić je uslijedila i Srbija te službeno predala kandidaturu za članstvo u Europsku Uniju. Objema zemljama je Švedska obećala potporu. Međutim, dok Srbija još najmanje pet do osam godina mora čekati na puno članstvo, Hrvatska je kročila velikim korakom naprijed u smjeru EU. Odugovlačeni granični spor sa Slovenijom je okončan u studenom, čime je uklonjena i najveća prepreka za skorašnje članstvo Hrvatske u EU.

Razočarao Kopenhagen

Pri UN-ovom summitu o zaštiti klime u Kopenhagenu sredinom prosinca je Švedskoj pripala uloga pregovarača u ime Europske unije. Prethodno su se EU-zemlje dogovorile da će do 2020. godine emisiju ugljikovog dioksida (CO2) umanjiti za 30, umjesto dotada dogovorenih 20 posto, ali ako i druge zemlje poput Kine i SAD-a također budu složni u tome cilju.

Dogovoreno je i će EU u naredne tri godine zemljama u razvoju pružiti oko sedam milijardi pomoći za mjere zaštite klime i smanjenja štetnih plinova. Iako je Reinfeldt s jasnim ponudama EU-zemalja otputovao na summit o klimi, rezultati su, s europskog stajališta promatrano, razočaravajući. No, to zasigurno nije greška Šveđana - jedinstveni su u Bruxellesu.

Autorice: Susanne Henn / Marina Martinović

Odg. urednik: Svetozar Savić