Švedska: I visok standard i nezaposlenost?!

"Sjedio sam kod kuće gotovo godinu dana i tražio posao. Vladala je ekonomska kriza, a u automobilskoj branši uopšte nije bilo posla. Često sam mogao da čujem i kako sam premlad i nedovoljno kvalifikovan ili da ne znam da radim ovo ili ono”, priča Viktor.

Mali korak po uzoru na Njemačku

Glavni problem mladih kao što je Viktor jeste to što nemaju adekvatno tehničko obrazovanje. Poslije desetog razreda u školama se sprovode razni praktični i teoretski programi, ali sama preduzeća u privredi ne školuju učenike kao što je to slučaj u Njemačkoj i mnogim drugim zemljama.

Štefan Folster, glavni ekonomista Saveza poslodavaca u Švedskoj, kaže da je u pitanju sistemski nedostatak. „Njemačka varijanta je sistem obuke u srednjoj školi, to jest, u našoj gimnaziji. To bi uskoro trebalo da bude uvedeno i kod nas, iako je u pitanju samo mali korak. Ono što bi poslodavce najviše interesovalo jeste zanatska obuka poslije tog perioda.”

Donja je iz Irana došla u Švedsku kada je imala 15 godina. Sa 19 je rodila dijete, sa 23 počela da traži posao. Na sastanku u savjetovalištu za profesionalnu orijentaciju požalila se da u Švedskoj zapravo i nema prave zanatske obuke. Donja kaže da ima veliki problem i sa vozačkom dozvolom, koja se traži na velikom broju konkursa, kao i sa mladošću, jer šefovi ne vole premlade radnike.

Zanatska praksa dobro rješenje

Mladi koji nemaju posao, a rješeni su da ga nađu, moraju najprije da pohađaju specijalan program ako žele da dobiju finansijsku podršku države. Tek ako tu izdrže tri mjeseca, mogu da se prijave birou za rad.

Trenutno je švedski premijer Rajnfelt na meti kritika: obrazovni sistem u Švedskoj važi kao primjeran, ali baš za vrijeme njegove vlade, nezaposlenost među mladima je dodatno porasla. Njih 30 odsto nema posao. Zanatska praksa kakvu pohađa Viktor je dobro rješenje, ali takvih rješenja je još uvijek premalo.

Autori: Kristijane Justus i Saša Bojić

Odg. urednik: Svetozar Savić