Njemačka: Malo žena u top-menadžmentu
16. maj 2018
Na žene, koje su na top-pozicijama u menadžmentu, u Njemačkoj se gleda kao na težak izazov, dok se u drugim zemljama na njih gleda kao na novi kvalitet. To je objavljeno u nedavnoj studiji njemačko-švedske fondacije Allbright. Prema ovoj studiji, Nemačka je na posljednjem mjestu iza Francuske, Velike Britanije, Poljske, SAD i Švedske u poređenju sa procentom žena u odborima velikih kompanija, koje posluju na berzi.
Dok se upravni odbori velikih DAX kompanija predstavljaju "ženstvenije" i internacionalnije nego mala i srednja preduzeća, ipak je na dan okončanja ove studije 1. aprila 2018. godine, zabilježen udio žena u ovim preduzećima od svega dvanaest posto.
"Okoštale strukture"
"Okoštale strukture i istrajavanje na poznatim i uobičajenim obrascima i navikama ne samo što usporavaju razvoj udjela žena u njemačkim korporacijama", kaže menadžment Allbright Fondacije, "već zaostajanje u diverzitetu i digitalizaciji može biti opasno u odnosu na međunarodnu konkurenciju". Potrebna je fundamentalna promjena načina razmišljanja u njemačkim kompanijama, jer veći procenat žena u upravnim odborima može biti odličan pokretač neophodnih promjena, smatraju u Fondaciji Allbright.
Prema studiji, kompanije kao što su Apple, IBM, Volvo, Coca-Cola ili Hennes & Mauritz već imaju više od 30 posto žena u svojim odborima, takođe L'Oréal i Danone u Francuskoj, Unilever u Velikoj Britaniji ili Energa u Poljskoj. Njemačka je bila jedina zemlja, u poređenju sa ostalim, u kojoj nijedna od glavnih berzovnih kompanija nije imala udio žena - top menadžera ni od 30 posto.
90 odsto velikih kompanija u SAD ima po nekoliko žena u Upravnim odborima - u Njemačkoj je to izuzetak i postoji samo u koncernima Allianz, Daimler, SAP i Siemens. Žena može postati kancelarka u Njemačkoj, ali ne i generalna direktorka: Njemačka je jedina zemlja u poređenju sa ostatkom svijeta, u kojoj nijedna od glavnih berzovnih kompanija nema ženskog izvršnog direktora, piše u studiji.
Muškarci žene na visokim pozicijama moraju "htjeti"
Dobri socijalni uslovi i usklađenost porodice sa poslom su važni, kako bi veliki procenat žena mogao raditi u menadžmentu. Međutim, poredba među zemljama pokazuje da je stav firmi zaista presudan: ako su žene i pluralizam u najvišem rukovodstvu strateški poželjni, proporcija menadžerki se značajno povećava, bez obzira na uslove i atmosferu koja vlada.
Na primjer u Švedskoj, uprkos činjenici da su decenijama preovladavali najbolji uslovi, procenat žena u upravnim odborima povećao se samo kada su kompanije shvatile poslovni značaj mješovitog upravljanja firmama. Prema studiji, SAD su zemlja sa najgorim mogućim uslovima, ali kompanije najčešće koriste ženske resurse i zato imaju najveći procenat žena u izvršnim odborima.
Fondacija Allbright je neprofitna zaklada sa sjedištima u Stokholmu i Berlinu. Ona se zalaže za više žena i više diverziteta na vodećim pozicijama u privredi. Privatno finansiranu fondaciju osnovao je u Stokholmu 2011. švedski preduzetnik Sven Hagströmer. Od marta 2016. godine u Berlinu postoji njemački ogranak. Prema navodima fondacije, ime Allbright se odnosi na "the brightest -najsjajniji" tim odnosno filozofiju po kojoj čelna mjesta trebaju da zauzmu najdarovitiji, umjesto da se zapošljavanje na najvišim pozicijama odnosi na samo jednu nepromenljivu homogenu grupu.
ul/dk (Allbright Stiftung)