Živa sjećanja

Da je ovo jedna od najvažnijih presuda Haškog tribunala znalo se još prije njene objave. U Srbiji je bila očekivana sa posebnom napetošću zbog dijelova knjige bivše Tužiteljice Tribunala Karle Del Ponte koji su objavljeni. Srpska štampa naime je prenijela dijelove te knjige u kojima se navodi da su pripadnici UČK-a vršili otmice Kosovskih Srba, odvodili ih u Albaniju gdje su im oduzimali organe. Trgovina organima bila je, navodno, izvor finansirana Oslobodilačke vojske Kosova. Ovo je potvrdilo u Srbiji inače rasprostranjeno mišljenje da je UČK predstavljala trupe posebno perfidnih zločinaca. Onaj dio, u kojem Karla del Ponte opisuje srpske zločine, beogradska štampa nasuprot tome očito nije imala na raspolaganje iako bi to bilo od pomoći za razumijevanje odnosa snaga na Kosovu. U poređenju sa velikim osumnjičenim za ratne zločine Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladiće, Ramuš Haradinaj je mala riba u moru ratnih zločinaca u koje je Jugoslavija potonula, piše Frankfurter Allgeimeine Zeitung.

Neuer Zuercher Zeitung piše o tome da je sudac Ori ukazao na to da se radilo o krajnje teškom procesu koji se odvijao u atmosferi u kojoj se svjedoci nisu osjećali sigurno. Dvojica ključnih svedoka su odbila dati iskaze, piše ovaj list.

Strah od Srbije

Njemački mediji danas pišu i posjeti američkog predsjednika Džordža Buša Zagrebu, te o pozivnici Hravtskoj za članstvo u NATO-u koja je odaslana sa Samita Alijanse u Bukureštu. "Iz američkog ugla pristup Hrvatske NATO-u je bitan politički ugovor kako bi se uklonila nesigurnost na Balkanu. Buš tako stavlja do znanja da region pripada Zapadu i da perspektiva svih država regiona leži u integraciji u zapadne strukture. Za konzervativnu Vladu premijera Sanadera je najveći vanjskopolitički uspjeh nakon otpočinjanja pristupnih pregovora sa EU što se desilo u martu 2005. godine", piše Frankfurter Allgemine Zeitung. Frankfurter piše o tome da prema posljednjim anketama 60 do 70 procenata hrvatskih građana pozdravalja pristup Alijansi. Još prije godinu dana samo 43 posto hrvatskih građana je bilo za pristup NATO-u. Za ovako dramatičan preokret postoji više razloga, piše Frankfurter. Tome je doprinijelo i mišljenje da bi se članstvom u NATO-u mogli ubrzati teški pregovori o pristupu EU. No, Sanaderova vlada je je pristup NATO-u argumentirala sigurnosnim razlozima. Hrvatska se u trenutku osamostaljivanja suočila sa agresijom i sjećanja na rat od 1991. do 1995 godine su još sveprisutna. Trenutno je oživljen strah da bi u slučaju pobjede nacionalista na izborima u Srbiji u maju region mogao ponovo pasti u opasnu krizu. Hrvatska u NATO-u dobija ono što nije nikada imala - garanciju da će joj moćna Alijansa u slučaju nužde pomoći, citira Frankfurter riječi ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića. Velika podrška građana NATO-u je indicija za to da i većina njih jednu takvu nuždu ne isključuje.