03.Maj Dan slobode medija

Njihova imena glase: Aleksandar Lukašenko - predsjednik Bjelorusije, Fidel Kastro - kubanski diktator, kralj Gjanendra iz Nepala, Ben-Ali predsjednik Tunisa, Kim Jong II - vlastodržac iz Sjeverne Koreje ili Saparmurat Nijasov, koji sebe rado naziva ocem svih Turkmena. Svi ovi despoti, a ovdje su navedeni samo poneki - imaju nešto zajedničko,plaše se kritički nastrojene štampe ko đavo svete vodice. Progone nezavisne novinare, kontrolišu domaću radio-televiziju, gase kritičke novine. Vjerovatno bi najradije sasvim zabranili ljudima da nezavisno razmišljaju. Sve dok ima takvih vlastodržaca Međunarodni dan slobode štampe, koji se obielježava 3 maja, sasvim je opravdan.

Kada se radi o tome da se ućutka sopstvena štampa, diktatori rado potežu za zapadnom tehnologijom. Tužno je da američka preduzeća ne žale sto služe despotima. Močvaru tlačenja razvodnio je zapad. Komunistička partija u Kini pokušava da onemogući nepoželjne informacije na internetu - uz podršku „Gugla“ koji je autoritarnom kineskom režimu isporučio mašinu za pretraživanje koja omogućava cenzuru. Isti slučaj je i sa „Jahuuom“.To je doprinijelo hapšenju najmanje tri internet disidenta , kaže se u izvještaju organizacije za ljudska prava - Reporteri bez granica. Ovako kukavičko držanje je u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta bez sumnje dalo krila poslovanju američkih internet firmi.

Koliki mora da bude profit koji bi opravdao patnje jednog disidenta u kineskom zatvoru ?

Američke softver firme do sada nisu dale odgovor na ovo pitanje. Takođe vlada SAD nije posebno zainteresovana za ovo pitanje jer je zauzeta pitanjem iračkog nuklearnog naoružanja. U Iraku je od početka rata u protekle tri godine život izgubilo preko 87 novinara. Za to je američka vlada u najmanju ruku suodgovorna. Na kraju su prije svega teroristi ti koji su glavni krivci za to sto je Irak za reportere najopasnija zemlja na svijetu.

U prošloj godini je život izgubilo više novinara nego u posljednjih deset godina. Rijetko je ranije toliko medijskih ljudi hapšeno i maltretirano. Sloboda štampe je kao i prije u mnogim zemljama na svijetu ograničena. Pri tome, necenzurisane informacije su neosporno ljudsko pravo. Nada u budućnost zasniva se na istorijskom iskustvu. Ono pokazuje da se demokratija, a time i poštovanje ljudskih prava uvijek - prije ili kasnije- pokazala jačim od despotije. Istina, za to se mora i dalje boriti. Inače i u etabliranim zapadnim demokratijama su poslije napada na Njujork, 11 septembra 2001 prava novinara ograničena u cilju zastite od terorizma. Između slobode i bezbjednosti, Zapad nažalost sve češće donosi odluke nauštrb slobode.