1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

10 godina Daytona

Fabian Schmidt21. novembar 2005

Daytonski sporazum bio je dobar zato sto je oznacio kraj patnji- okoncanje opsade Sarajeva i gladovanja Sarajlija.

https://p.dw.com/p/AQOf

Ovaj sporazum je omogucio povratak izbjeglih, slobodne izbore, stvaranje demokratskih institucija i privredni oporavak. Pozitivne i negativne aspekte ovog mirovnog sporazuma komentira Fabian Schmidt.

Daytonski mirovni sporazum bio je dobar i zbog toga sto je NATO dobio mandat da obezbjedjuje postivanje sporazuma cak u uz primjenu sile. Mir koji je zapocet potpisivanjem Daytonskog sporazuma omogucio je i otvaranje medjunacionalnog i dialoga religija. Daytonski sporazum je stvorio i uslove za prevladavanje proslosti, jer su stvorene mogucnosti za identifikaciju zrtava rata i masovnih ubistava, i za pristup Haskog suda mjestima ratnog zlocina.

Medjutim, ovaj sporazum nije bio praveden jer su stvorene osnove za nedoslijedan mir. U Bosni i Hercegtovini nije- kao u Njemackoj nakon Drugog svjetskog rata- doslo do procesa denacifikacije. To je bio takoreci pokusaj da se zdanje demokratije sagradi na mocvarnom tlu nacionalne mrznje. Daytonskim sporazumom su nagradjeni oni koji su vodili rat. Priznata je Republika srpska kao entitet sa vlastitom drzavnoscu, republika koja je uspostavljena na protjerivanju i masovnim ubistvima.

Daytonski sporazum je postavio osnove da parlament i vlada budu birani po nacionalnom kljucu. Omogucio je podjelu po vjerskoj i nacionalnoj osnovi u skolama. U BiH su i danas na vlasti nacionalisticke partije koje su medjusobno ratovale. Medjutim, prije svega, Daytonski sporazum je donio neefikasnu administrativnu strukturu. BiH ima dva entiteta, deset kantona, jedan distrikt i zbog takve strukture- centralnu vladu, plus 14 parlamenata i vlada za samo cetiri miliona gradjana. Ustavni poredak BiH nije rezultat samoopredjeljenja. Njega su u Daytonu potpisali strani politicari, srpski i hrvatski predsjednik Slobodan Milosevic i Franjo Tudjman i bh predsjednik Alija Izetbegovic.

Doslo je vrijeme da BiH donese vlastiti ustav koji ce otvoriti put u Evrpu i kojim ce sed prevazici nacionalne podjele. Evropa i SAD su spremne da u tome popmognu BiH. Sada je na gradjanima da uoce sansu i da ucine taj korak.