1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

125 godina oznake "Made in Germany"

23. august 2012

Iako je etiketa "Made u Germany" bila nepoželjna među Britancima, postigla je svoj svjetski uspjeh. Danas se ona smatra oznakom visoke kvalitete.

https://p.dw.com/p/15uDy
Foto: picture-alliance/dpa

“Made in Germany" – ovaj natpis nije njemački izum. Nastao je kao rezultat britanskog trgovinskog zakona koji je stupio na snagu 23. kolovoza 1887. godine. Nakon toga svaki konkurent britanske industrije odjeće morao je otisnuti svoju vrstu brandskog znaka. Svaki nacionalni brand, koji se želio prodavati u Velikoj Britaniji, morao je na proizvodima imati oznaku zemlje podrijetla.

"To se posebno odnosilo na Njemačku, jer se na Njemce sumnjalo da kopiraju britanske proizvode.", kaže povjesničar Werner Abelshauser sa Sveučilišta Bielefeld u razgovoru za Deutschen Welle. "To se odnosilo i na pribor za jelo, škare i noževe iz Solingena."

Werner Abelshauser
Werner AbelshauserFoto: picture-alliance/ dpa

Zaštita i otpor

Abelshauser misli da su tada dva razloga igrala važnu ulogu: s jedne strane su se britanski proizvođači htjeli zaštiti od loše robe, primjerice jeftine imitacije kvalitatetnog visokovrijednog pribora za jelo iz Sheffielda. S druge strane tada moćna njemačka strojogradnja bila je već obilježena negativnim brandovima.

Njemačka industrija je uzvratila udarac. Etiketa "Made in Germany" dostizala je sve bolje i kvalitetnije karakteristike. Do tada, međutim, prošlo je neko vrijeme. Takozvanim Madridskim sporazumom 1891. većina trgovačkih nacija izglasala je zabranu za lažne oznake na proizvodima. Niti jedan proizvod ne smije "ploviti" pod krivom zastavom. Svaka država se obavezala na korištenje vlastite "Made in..." etikete.

Japan i Kina

Kopiranje u cijelosti se prije često radilo na Bliskom Istoku. Stoga su Japanci zahtjevali da sva proizvedena roba u susjednoj Kini mora biti obilježena s "Made in China".

"To je bio, takoreći, identičan uzorak", kaže Abelshauser, "no postoji strah od falsifikatora, krađe patenata, i moralo se međutim primijetiti da se nije radilo o imitaciji i sličnim stvarima, nego da je konkurent bio jednostavno bolji."

Pobjednički pohod nakon 2. svjetskog rata

U Europi je tijekom Prvog svjetskog rata etiketa "Made in Germany" gledalo sa dosta pozornosti. Proizvodi s ovom oznakom nisu smjeli biti ponuđeni na tržištu koje je bilo pod kontrolom Britanaca i njihovih saveznika. Tek nakon Drugog svjetskog rata započeo je "pobjednički pohod" njemačke etikete. Postalo je jasno da Njemačka - za razliku od SAD-a - nije koncentrirana na masovnu proizvodnju, nego je njena snaga u potrazi za kvalitetnim radom i "postindustrijskom krojenju", kako je objasnio Abelshauser.

Sa oznakom "Made in Germany" se u vezu odmah dovodi kvalitet
Sa oznakom "Made in Germany" se u vezu odmah dovodi kvalitetFoto: AP

Kvaliteta i precizan rad

"Njemačko gospodarstvo je usmjereno na odnose s kupcima. Ono radi točno po želji: to su investicija, infrastrukturni projekti i inteligentni strojevi.", kaže Abelshauser. To je potpuna suprotnost od masovne proizvodnje. Što više proizvodi pod tim uvjetima postaju popularniji, to više se "Made in Germany" ofenzivnije reklamira i koristi kao marketinško sredstvo - poznatije je i uspješnije.

Do danas je natpis zadržao svoj poseban značaj i jedna je od najbitnijih prodajnih "argumenata", misli Abelshauser. Pogotovo u sektorima u kojima su njemački proizvodi na vrhu: automobilaska i strojarska industrija, elektrotehnika, te kemijska industrija.

Autori: Ulrich Klaus / Marijana Bičvić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić