13 premijera, nijedne premijerke!

Bosna i Hercegovina je jedinstvena država u svijetu po tome što ima čak 13 premijera: jednog državnog, dvojicu entitetskih i 10 županijskih ili kantonalnih, a ni jednu premijerku. Što više, žene nikada nisu bile ni u državnoj ni u entitetskim, a koliko je poznato, ni u županijskim premijerskim foteljama, od osamostaljenja BiH do danas.

Od ukupno 143 ministarske pozicije u BiH žene zauzimaju samo 22 ili 15 posto. U prosjeku je toliki postotak žena i u parlamentima, političkim stranakma, općenito javnim funkcijama.

Žene su savjesnije

Novinar Faruk Borić kaže za Deutsche Welle kako je Bosna i Hercegovina još uvijek patrijahalno društvo u kojem je uvriježeno mišljenje kako su žene nedostojne baviti se politikom, jer je to muški posao. „To je naravno velika glupost, ali teško je naše kulturne i kulturološke determinante, od Krajine, preko istočne Bosne do Hercegovine, promijeniti i uskladiti s eurospkim demokratskim standardima.”

U BiH postoje čak tri jednospolne vlade - bez ijedne žene, kao što su Vijeće ministara, vlade Posavske, Srednjobosanske i Hercegovačko-nertvanske županije, dok u Federalnoj vladi sjedi samo jedna žena.

No, zato u Vladi Republike Srpske (RS) od ukupno 16 ministarstava žene vode čak pet, gotovo trećinu. Na čelu jednog je Srebrenka Golić. Kaže kako i u parlamentu RS ima 23 posto žena, što je iznad bosanskohercegovačkog prosijeka. Tri žene su načelnice općina u RS, a ima ih i na čelnim mjestima u javnim poduzećima “Bilo bi bolje da je više žena ne samo u politici već i ekonomiji jer su savjesnije”, misli ministrica.

… i lojalnije

Srebrenkin kolega, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić kaže kako je problem što muškarci u BiH žene još ne doživljavaju kao sebi ravnopravne. No on, kaže, ne spada u takve. „Ja mislim da su žene jednako savijesne, profesionalne i možda još savijesnije od muškaraca. Moje iskustvo govori da su i kao suradnice lojalnije“, kaže Ljubić.

Odvjetnica Nada Dalipagić naglašava kako su žene, koje su uporne, racionalne pa i emotivne, upravo idealne za politiku. No nedostaje im samosvijesti o vlastitim sposobnostima. Žena je kaže malo u politici zato što se muškarci grčevito bore da zadrže tu moć koju vlast donosi, odnosno tu premoć koju imaju. Ako se i pojavi koja žena u politici, kaže naša sugovornica, od nje se očekuje slijepo praćenje vođe. Za bavljenje politikom važna je, kaže, podrška obitelji, prije svega supruga, a ako dođe u situaciju da mora izabrati između bavljenja obitelji i politikom, mlade žene, posebno, radije biraju obitelj.

I ministar Ljubić misli kako ženama nedostaje više aktivizma, no primjećuje kako na odluku da se bave politikom utječe ne samo njihova obitelj već i mikro sredina u kojoj žive.

… ali slijede partijsku direktivu

“Muškarci u politici samo vode računa o svojim osobnim interesima, dok bi žene više vodile računa o općem stanju, općem interesu radi svoje djece, svoje obitelji, potomaka”, kaže jedan stariji građanin Mostara.

Novinar Faruk Borić, međutim, upozorava kako, nažalost, žene u bh. politici do sada nisu pokazivale drastično drugačije karakteristike od muškaraca.

„Prisjetit ću se najekstremnijeg primjera, to je Biljana Plavšić koja je bila u vrhu SDS-a i RS-a i osuđena je za ratne zločine sa svojim muškim kolegom Momčilom Krajišnikom, kaže Borić. Dodaje kako se ne može prisjetiti neke pozitivne akcije koje su poduzele žene - političarke u BiH. „To je zato što i žene u politici slijede partijsku diktaturu, koja im je važnija od bilo čega, pa i nečeg što se zove ženska solidarsnost i borba za ženska prava“, kaže naš sugovornik.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Svetozar Savić