Guantanamo: Kraj ni na vidiku

11. januar 2002. godine: 20 zatvorenika, koji su pod sumnjom da su talibani i pripadnici Al Kaide prebačeni su iz Kandahara u Afganistanu u Guantanamo Bay na Kubi. Time počinje priča o američkom zatvoreničkom logoru, koja ubrzo izrasta u političku i humanitarnu noćnu moru koja će uskoro zaokupiti i trećeg američkog predsjednika u nizu.

Mjesto Guantanamo na Kubi svjesno je izabrala vlada tadašnjeg predsjednika Busha mlađeg, zbog toga što ova američka pomorska baza nije podlijegala američkim zakonima i pravosuđu. Za Donalda Rumsfelda, ministra odbrane u vrijeme Georgea W. Busha, 700 ljudi koji su tamo dovedeni nisu ratni zatvorenici već "nezakoniti borci".

Zatvorenici bez prava

To znači da oni nisu imali prava koja imaju ratni zatvorenici po Ženevskoj konvenciji i da se bezgranično mogu držati u zarobljeništvu bez mogućnosti da se pravno i sudski brane. Ovo svjesno nepoštovanje međunarodnog prava odmah je izazavalo međunarodne proteste. Za mnoge su Guantanamo i njegovi zatvorenici sa lancima sinonim američke nepravde i nadmenosti.

Tokom vremena Gvantanamo se mijenjao, broj zatvorenika je bitno smanjen - prije svega zbog toga što su se u cijelu priču umiješali američki sudovi ali i zbog političkog pritiska. Najavljeno zatvaranje logora Obama nije mogao realizovati. Sistem koji stoji iza Guantanama, zakonska osnova za neograničeno lišavanje slobode bez sudskog procesa, i dalje je ostala na snazi.

Za to nije odgovoran samo George W. Bush. Ni Baracku Obami nije uspjelo da zatvori Guantanamo, bez obzira što mu se na početku mandata pružila mogućnost za to. "Obami moramo priznati da je prepoznao da Guantanamo ugrožava ne samo sistem vrijednosti SAD-a već i sigurnost zemlje", kaže Jonathan Hafetz, profesor prava na Univerzitetu Seton Hall, koji je pred sudom zastupao više zatvorenika iz Guantanama. "Obama je značajno smanjio broj zatvorenika. Na kraju se on nažalost ipak mjeri po tome da mu nije uspjelo da zatvori ovaj zatvorenički logor."

Šta će uraditi Trump?

Nasljednik Obame Donald Trump je planove o zatvaranju Guantanama odbacio još tokom izborne kampanje. Protekle sedmice protestovao je zbog odluke da se neki od preostalih zatvorenika prebace u Saudijsku Arabiju.

"Trump je javno izjavio, da bi želio da u Guantanamo prebaci više zatvorenika, osumnjičenih za terorizam, ali možda će mu njegovi savjetnici pojasniti da to ipak nije dobra ideja", kaže Lou Fisher, pravni ekspert u američkoj Think-Tank organizaciji "Constitution Project". "Samo je još mali broj zatvorenika u Guantanamu a troškovi su tako veliki, da bi imalo više smisla da se preostali zatvorenici prebace u SAD", zaključuje Fisher.