1OO godina Hergea

Da li ste čuli za ”Tima i Struppija” – odvažnog detektiva Tima, ili kako Francuzi kažu ”Tintina” te njegovog lukavog, kao snijeg bijelog psa Foxterriera - "Struppija", kako ga u susjednoj Francuskoj još zovu i "Milou". Oko tri miliona stripova i video-traka sa njihovim epizodama koje su prevedene na ukupno 7O jezika, odlazi svake godine u brojne prodavnice širom svijeta i videoteke. Ovaj nevjerovatan uspjeh se zadržao i do danas iako su od smrti autora ovih poznatih crtića, Belgijanca Hergea prošle 24 godine. Proteklog utorka 22. Maja navršilo se ravno stotinu godina od njegovog rodjenja, od rodjena zapravo Georgesa Remija, koji se kao autor pojavio pod umjetničkim pseudonimom Herge, a to su na francuskom ustvari obrnuto izgovoreni inicijali njegovog pravog imena R.G., dakle Herge - tako se izgovara. Medju one koji su se divili njegovim dijelima spadaju naprimjer Andy Warhol i Dalai Lama. Ovaj drugi je prošle godine odao posebno priznanje ovom umjetniku za njegov crtić pod imenom ”Tim u Tibetu”. A tačno na stotu godišnjicu od Hergeovog rodjenja, čini se da je on je ušao u etablirani umjetnički svijet. Naime izložba u pariškom centru ”Pompidou” sa njegovim radovima je postala jedna od najuspješnijih u istoriji ove institucije, a u Brüsselu bi Herge trebao da dobije i svoj vlastiti muzej.

Voz podzemne željeznice polako prilazi jednoj od briselskih stanica. Čini se kao da mašinovodja želi putnicima, prije izlaska iz voza, pružiti još jednu šansu da razgledaju. Naime na obje strane ove stanice, na njenim zidovima su smiještene slike: Na svakih nešto više od stotinu metara izranjaju već poznati, smiješni Hergeovi likovi. U momentu kada se voz zaustavlja, oni se na žalost više ne mogu vidjeti.

U jednom od radio-intervjua iz 6O godina, ovaj umjetnik objašnjava kako je nastalo njegovo umjetničko ime Herge:

"Herge su obrnuti inicijali mog imena George Remi, R kao Remi, G kao Georges".

Za ovo ime su vezana 23 u obliku sveske ili knjige predstavljena stripa o Timu i Struppiju. Oni su prevedeni na više na blizu 7O jezika te izdati u više od 2 stotine miliona primjeraka širom svijeta. Herge je umro 1983. No sa likovima kao što su Tim i Struppi, još za života je sebi podigao spomenik.

1929. je nastala epizoda koja se odigrava u bivšem Sovjetskom Savezu. Prema riječima Hergea to je ujedno bila i politička misija jer se autor oslanja na jednu knjigu belgijskog konzula u kojoj se govori o tadašnjim strahotama u bivšoj Sovjetskoj uniji:

”U toj knjizi autor je objavio sva sramotna dijela tog novo-rodjenog režima. Ja sam svojedobno pripadao katoličkom pokretu. I u toj priči sam Boljševike formalno ”požderao”.

Herge je bio hapšen tokom konzervativnog katolicizma te za vrijeme pokreta izvidjača. Politički je bio desno orjentiran, ali nije bio konformista kaže njegov biograf Philippe Goddin. Optužen je da je bio simpatizer belgijskog nacional-socijalizma te da je za vrijeme njemačke okupacije crtao po tadašnjim novinama koje su kontrolirali Nijemci. Tamna mrlja sa kojom je Herge morao da živi godinama. Preživio je teške depresije prije svega nakon Drugog svjetskog rata. Kao jedan vid vlastite terapije, Herge je 196O. izdao politički korektan strip pod naslovom ”Tim u Tibetu”. Bila je to jedna vrsta vlastite rehabilitacije jer se prvobitna verzija tog stripa zvala ”Tim u Kongu”, gdje je autor bio zastupnik ”dobrog” belgijskog kolonijalizma a crnce je predstavljao kao glupane. No kako kaže Willem de Graeve iz briselskog muzeja stripova:

”On je bio prvi crtač stripova u Evropi, koji je postao poznat. Već od samog početka je imao ogroman uspjeh. A njegov primjer je inspirirao mnoge mlade autore".

Stota godišnjica od rodjenja Hergea je obilježena brojnim manifestacijama, od izložbe u pariškom ”Pompidou” centru pa do inicijative da se u Brüsselu osnuje muzej koji će biti njemu posvećen. 24 godine nakon smrti, Herge je zasigurno i dalje zvijezda mada postoji široka paleta poznatih belgijskih crtača stripova. Njihovi junaci su naprimjer “Lucky Luke” te “Stumpfovi”. Danas, Willem de Graeve smatra, Herge tu i tamo ali:

"Ja sam imao veze sa novinarima iz cijelog svijeta. I ako neki nisu poznavali Tima i Struppija, uvijek su znali za "Strumpfove".