20 godina mobitela: Stvarčica koja je promijenila život

Teško da je i jedan drugi pronalazak u tolikoj mjeri uticao na način života ljudi u njihovo slobodno vrijeme, ali i na poslu. Biti "stalno dostupan" za mnoge se pretvorilo u blagoslov, a za neke u "prokletstvo".

Prvi korak ka eri mobilne telefonije napravljen je već 1982. kada se su se telekomunikacijske kompanije iz 26 zemalja dogovorile o standardu za jedinstvenu mrežu i formirale "Groupe Special Mobile", skraćeno GSM. Trajalo je još deset godina dok 30. juna 1992. tadašnji koncern Mannesmann, a dan kasnije i njemački Telekom, nisu u funkciju stavili prve komercijalne mreže tog tipa.

Vrtoglavi uspon broja korisnika

Za ove firme je to brzo postao unosan posao. Mannesmann je uložio oko milijardu tadašnjih njemačkih maraka (511 miliona eura), a taj novac se u potpunosti vratio za samo dvije godine rada. Mušterije su tada morale da plate mnogo novca za razgovore. Prvi mobiteli (teški i glomazni) prodavani su mušterijama po cijenama od 2.495 do 3.190 njemačkih maraka. Minuta razgovora koštala je marku i po - dakle 12 puta više nego danas (6 centi po minutu - u Njemačkoj).

Nakon što je u prvim godinama mobilni telefon kupilo samo nekoliko stotina hiljada Nijemaca, tržište mobitelima se naglo razvilo kada je počela prodaja subvencioniranih uređaja, a cijene razgovora počele da opadaju. Krajem 2011. u ovoj zemlji je bilo 112 miliona ugovora za mobitele, što je mnogo više od broja stanovnika (88 miliona). Prosječan Nijemac godišnje preko mobitela razgovara 42 sata i pošalje 700 SMS poruka.

"Smartphones" - korak dalje ka informatičkom društvu

Proteklih godina je naglo porasla prodaja takozvanih "smartphones" (pametnih mobitela). Samo ove godine će biti prodato 18 miliona primjeraka. Oni korisnicima nude mnogo veće mogućnosti, između ostalog i surfanje po internetu. Paralelno se gradi naredna generacija mreža mobilne telefonije (LTE) koja omogućava brzinu prenosa podataka kao i preko kućnih priključaka na internet. (do 100 megabita po sekundi).

Promjene koje je mobitel napravio u društvu vidljive su na osnovu ankete, koju je u aprilu 2012. napravila agencija Forsa. Anketa je pokazala da bi se 60 odsto mladih radije odreklo seksa nego svog mobilnog telefona. Skoro svi mladi teško da bez svog mobilnog mogu uopšte da isplaniraju odlazak u disko ili na koncert.

Blagoslov ili prokletstvo?

I dok su brojni roditelji sretni što putem mobitela mogu da razgovaraju sa djecom koja sve više izbivaju iz kuće, dotle je jedna studija koju su naručili sindikati pokazala i drugu stranu medalje: 60 odsto radnika moraju da budu dostupni za šefa i tokom slobodnog vremena, za trećinu njih to ima i konkretne posljedice da dio posla moraju da obave od kuće, ili da se jave na posao.

Naučnici nisu uspjeli da dokažu uzročno-posljedičnu vezu, ali od 1994., dakle od starta "masovne" prodaje mobitela, za 80 odsto je porastao broj bolovanja koje radnici uzimaju zbog psihičkih problema. Nakon 20 godina mobitela, čini se da raste i potreba odmora od njih.

Autor: Azer Slanjankić (afpd)

Odg. urednica: Jasmina Rose