20 juni, svjatski dan izbjeglica

180 hiljada bh građana još uvijek je raseljeno po zemljama svijeta.Proces održivog povratka moguć je samo uz kvalitetne državne projekte i brige lokalnih vlasti za povratnike.Na današnji svjetski dan izbjeglica nadležne institucije u BiH poručile su da proces povratka neće biti završen sve dok se i poslednja osoba koja to želi,ne vrati u svoje prijeratno mjesto boravka.

Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma u BiH vratilo se više od milion osoba,dok pravo na povratak još uvijek nije iskoristilo oko 180 hiljada raseljenih unutar BiH i oko 40 hiljada građana ove zemlje koji se nalaze u oko 40 zemalja svijeta.Sa ovim podacima rapolaže ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH a koje je resorno ministarstvo saopštilo povodom 20. juna,Svjetskog dana izbjeglica.Međutim problemi sa kojima se susreću povratnici različiti su od mjesta do mjesta,a jedan od prvih povratnika u BiH je Izaim Hadžikadunić koji se u Doboj vratio još 1996. godine.Bilo je teško,kaže Hadžikudunić,prvenstveno kada je riječ o stvaranju klime za zapošljavanje,obrazovanje te socijalnu i zdravstvenu zaštitu: «Zajednica je još uvijek kontaminirana minskim poljima,infrastruktura nam je u katastrofalnom stanju i što je najbitnija stvar u svemu tome-što smo nezaposleni.»

7 hiljada u kolektivnom smještaju

Skoro polovina ukupno raseljenih lica i izbjeglica nalazi se van svojih domova,a oni koji su se vratili imaju dosta nizak životni standarad,potvrđuje i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović.Halilović naglašava da proces povratka u BiH neće biti završen sve dok se i poslednja osoba koja to želi ne vrati u BiH: «Aktuelni pokazatelji o broju podnesenih zahtjeva za registriranje potencijalnih korisnika pomoći na osnovu javnog poziva ministarstva za ljudska prava i izbjeglice,svjedoči o više od 40 hiljada porodica odnosno oko 135 hiljada osoba koje se žele vratiti u svoje domove.»

I 12 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma još oko 7 hiljada osoba žive u kolektivnim smeštajima.U naredne 4 godine potrebno je napraviti ozbiljne napore kako bi se u svoje domove vratili svi koji to žele.Predsjednik UNHCR-a u BiH Džejms Linč: «Ali još jedan problem koji ovdje postoji jeste da ljudi ne bježe iz svoje države već se interno raseljavaju i taj broj se stalno povećava.»

A samo tri godine su prošle od kako se Ana Kljajić iz Kotor Varoši vratila sa svojom porodicom.Iako svi članovi još nisu sa njom,očekuje da će uskoro sva porodica biti na okupu: «Ima tri godine kako smo se mi vratili.Nismo još posve,ali dodjem i budem po mjesec-dva.Djeca su mi u inostranstvu,muž mi radi tamo i onda mi dolazimo kući ali kad on bude u penziji posve ćemo se vratiti svojoj kući.»

Međutim još jedna opština odigrala je veliku ulogu u procesu povratka raseljenih i izbjeglih osoba.Riječ je o Drvaru,opštini koju je tokom 1995.godine napustilo skoro kompletno stanovništvo.U poslednje dvije godine broj povratnika u opštini Drvar znatno se povećao,tako da se danas na područije Drvara vratilo blizu 7 hiljada osoba, iako ih je prije rata bilo oko 15 hiljada.Opština Drvar obilježiće danas 10 godina od prvog organozovanog povratka u Drvar sa javnom raspravom o položaju povratnika u ovu opštinu ali i okolna područija kao što su Bosansko Grahovo,Glamoč,Bosanaki Petrovac i Ključ.