2009. godina padova i ... padova

Tokom ove godine Nijemci su morali da nauče imena čak trojice ministara za privredu. Od Glossa, preko Guttenberga, pa do liberala Brüderlea. Ipak, mnogo veći uticaj na privredu u Njemačkoj ima ministar finansija, u krajnjoj liniji sama kancelarka Angela Merkel. A ona je na početku godine odista morala da glumi vatrogasca. Bankrot američke banke Lehman Brothers imao je itekako uticaja i na Evropu. U Njemačkoj je banka Hypo Real Estate bila ta koja je prijetila da sruši cijeli sistem.

“U međunarodnoj zajednici smo jedni drugima obećali da nećemo dozvoliti bankrot nijedne banke koja bi mogla uzdrmati cijeli sistem. Iz tog razloga moramo se pobrinuti za Hypo Real Estate. Moramo to uraditi tako da nastanu što manji troškovi za poreske obveznike. Zbog toga država mora dobiti pravo glasa u toj banci.”

Upumpavanje milijardi nije spriječilo krizu

To je značilo da će se izvršiti nacionalizacija te banke, što je do ove godine bio apsolutni tabu. Usvojen je poseban zakon o tome i država je preuzela punu kontrolu nad Hypo Real Estate, nakon što je u kasu te banke upumpala čak 110 milijardi eura. U poređenju s tim dogovor sa Commerz bankom je bio još jeftin. Država je drugoj po veličini finansijskoj instituciji u njemačkoj dala 10 milijardi eura, a dobila je 25 odsto akcija, plus pravo veta na svaku buduću odluku uprave.

Da to ipak nije spriječilo privrednu krizu u zemlji u kojoj sve zavisi od izvoza, jasno je stavio do znanja Kai Carstensen, sa minhenskog Ifo instituta.

“Njemačka privreda se nalazi u najvećoj recesiji od uspostave Savene republike Njemačke. Bruto društveni produkt u ovoj godini će se smanjiti za šest odsto.”

Opasna politika…

Nove narudžbe za proizvode mašinske industrije su se prepolovile, broj bankrota se povećao za 16 odsto u odnosu na 2008. Više od pola miliona ljudi ostalo je bez posla.

Samo jedna branša je umjesto krizne, zabilježila rekordnu poslovnu godinu. Autoindustrija, i to zahvaljujući državnoj premiji od 2500 eura za onoga ko svoje staro vozilo odveze na otpad, a kupi novo. Vladin program koštao je pet milijardi eura, čime je finansirana kupovina dva miliona vozila. To je opasna politika, smatrao je privredni ekspert Wolfgang Franz.

“Tri su razloga za to. Prvo: to je subvencioniranje određene branše, na račun drugih grana privrede. Ljudi više kupuju automobile, a manje, recimo, namještaj. Drugo: Ko kupi auto ove godine, neće to učiniti naredne, što je opet udar na autoindustriju. Treće: Tih pet milijardi eura ne pada s neba. To znači da ćemo morati povećati porez, što će pogoršati situaciju.”

Kraj Grupe G8

Međunarodna privredna kriza onačila je i kraj grupe G8, koja je do tada upravljala privrednim tokovima u svijetu. Klub bogatih industrijskih zemalja je pregazilo vrijeme. Shvatila je to i kancelarka Merkel.

“G8 je nastala kao plod prošle krize i taj format više nije dovoljan u periodu globalizacije. Problemi pred kojima stojima se više ne mogu riješiti samo saradnjom bogatih industrijskih država.”

Svjetska privredna kriza je očito manje uzdrmala Kinu, Indiju i Brazil od bogatih industrijskih država. Ove države su mutirale u motor za koji se svi nadaju da će pokrenuti svjetsku privredu. Doista, prrivreda je sredinom godine dobila prve signale da stvari idu nabolje, ali obala spasa je još uvijek daleko. Za neke, kao za firmu Opel, država je izdvojila novac. Krovni koncern General Motors ipak je odustao od prodaje Opela. Milijarda i po eura pomoći njemačke države je vraćeno, a za svoj posao strahuje oko pet i po hiljada Nijemaca, od ukupno 25.000 koliko ih radi u Opelu.

I ponovo milionske otpremnine

Koncern Arcandor, nasuprot tome nije dobio pomoć. Država je smatrala da vlasnici koncerna u čijem okviru posluju i lanac robnih kuća Karstadt, te firma koja se bavila kataloškom prodajom Quelle, ne čine dovoljno za spas ove kompanije. Quelle je otišao pod stečaj, bez posla je ostalo oko 10.000 radnika, za Karstadt će se vjerovatno pronaći kupac.

Bez posla je ostao i menadžer Porschea, Wendelin Wiedeking. On je prvo od Porschea napravio najprofitabilniju firmu u autoindustriji, ali se potom odlučio na prevelik zalogaj - da pokuša preuzeti 13 puta veći koncern Volkswagen. Stvar se završila tako što se Porsche zadužio do grla, a Volkswagen je okrenuo list i odlučio da on preuzme Porsche. Posao je okončan u avgustu, a uslijedio je otkaz Wiedekingu. Doduše, on je dobio višemilonsku otpremninu.

Inače, banke su ponovo počele da isplaćuju milionske otpremnine i nagradne bonuse svojim menadžerima, kao da krize nikada nije bilo. Da ironija bude veća, one opet zarađuju milijarde na račun milijardi dugova koje su napravile svjetske vlade. U Njemačkoj će minus u državnom budžetu naredne godine dostići cijelih 86 milijardi eura.

Autor: Rolf Wenkel/ Azer Slanjankić

Odg. urednik: Svetozar Savić