50 godina Njemačke obavještajne službe

BND danas ima osam glavnih odjeljenja i pokriva sve oblike prikupljanja i procjenjivanja informacija. Njen zadatak je prije svega dostavljanje politički relevantnih informacija njemačkoj vladi.

Prespavana izgradnja berlinskog zida, umješanost u različite afere, rastrganost između starog sjedišta u Pullachu i novog u Berlinu: BND, njemačka obavještajna službe jedan je od najomiljenijih izvora negativnih novinskih naslova u Republici. Da li je ta slika, međutim doista točna? Ili su u pravu obavještajci kada kazu kako su njihovi uspjesi u pravilu nevidljivi – i utoliko više do izražaja dolaze neuspjesi?

Dvojbeni početak - nacistička prošlost

Vec sami počeci daju povoda za kritičku raspravu. Osnovana nakon rata kao kao ispomoć američkoj vojsci, njemačku obavještajnu službu u početku vodi generalmajor iz vremena nacizma, Reinhard Gehlen. On s jedne strane dostavlja svojim američkim nadređenima vazne podatke tokom hladnog rata, istovremeno u redove službe prima brojne nekadašnje soborce iz redova ranijeg Gestapa ili SS-a.

Kao isturena postaja u borbi zapada protiv sovjetskog imperija, BND se svojski trudi - rezultati u njemačko-njemačkom obavještajnom nadmetanju su, međutim, osrednji. Brojni su slučajevi otkrivanja identiteta i hapšenja zapadnih agenata u DDR-u, nekoliko važnih ljudi prelazi na tzv. drugu stranu, a u centrali u Pullachu stalno se iznova otkrivaju ove krtice.

Nakon kraja hladnog rata, i BND dolazi u krizu identiteta, objašnjava tadašnji šef Bernd Schmidbauer:

„Svijet se 1989-1990 godine brzo mijenjao. Mi više nismo imali tu bipolarnost, došlo je do više transparentnosti. Željezna zavjesa više nije postojala, Sovjetski savez se raspao, jednako kao i Varšavski pakt. Komunizam je nestao preko noci. Sada dolaze nova iskušenja, i da bi njih savladali potrebno je da međusobno surađujemo.“

Novi zadaci za nova vremena

Nova iskušenja su terorizam, organizirani kriminal, krijumčarenje drogom, oruzijem, ljudima., pranje novca. To nisu klasiča polja djelovanja jedne obavještsjne službe, ali zakon to omogućava, naglašava i raniji šef August Hanning:

"BND mora saveznoj vladi dostavljati informacije koji joj drugi ne mogu dati. Vlada mora stalno donositi odluke na polju vanjske politiike, na polju obrane i siguronosne politike, i ona treba optimalne informacije. To uključuje i tajne informacije koje prikuplja obavještajna služba. "

Za razliku od sličnih službi u drugim zemljama, zakonski je jasno određeno da BND ne smije biti aktivan unutar zemlje, ne smije organizirati zavjere u inozemstvu i podliježe striktnoj kontroli parlamenta.

Njemačka obavještajna služba BND nespektakularna je ali komnpetentna, lojalna je demokratskim institucijama i često vrlo birokratska. U tu sliku se uklapa i činjenica da u centrali u Pullachu postoji sindikalna organizacija unutar kuće – ali članovi sindikalnog savjeta nemaju pločice sa imenima na vratima svojih kancelarija.