50 godina od uvodjenja vojne obaveze u Njemačkoj

Već nekoliko dana regruti njemačke vojske Bundeswehra izvode vojne vježbe pred vratima Berlina. Jedan se prisjeća:

«Na početku ništa nije funkcioniralo. To je normalno. Mi se nismo poznavali i svako je stajao gdje je htio.»

Više od 8 miliona Nijemaca su u medjuvremenu odslužili vojni rok, bilo u pješadiji, mornarici ili vazduhoplovstvu. Već pola stoljeća svaki Nijemac iznad 18 godina dobija poziv za služenje vojnog roka. No samo 20% onih, koji dobiju poziv, odlaze na devetomjesečno služenje vojnog roka. Razlog za to je po riječima kapetana, koji vrši obuku regruta:

«Soba veličine 18-20 kvadratnih metara, u njoj po dva kreveta na sprat, naprijed ormar i u sredini sto. Privatna sfera je ravna nuli. To je naravno za mnoge veliki problem.»

Onaj ko ne mora služiti vojni rok, obavlja civilnu službu ili je iz zdravstvenih razloga oslobodjen rukovanja oružjem. Upravo činjenica da samo mali broj vojno sposobnog muškog stanovništva odlazi u vojsku zadaje grdne probleme planerima u Ministarstvu odbrane. Sudovi odavno kritiziraju ove manjkavosti, koje ugrožavaju vojnu obavezu u Njemačkoj. Još prilikom njenog uvodjenja prije 50 godina raspravljalo se o smislenosti služenja vojnog roka, koji predstavlja prinudu. Nakon 20-časovne mamutske debate u Bundestagu, njemački partlament je 7. jula 1956-te godine odlučio da uvede vojnu obavezu. Tadašnji protivnici ove odluke, socijaldemokrati, danas su najveći zagovarači služenja vojnog roka. Socijaldemokrata i bivši ministar odbrane Peter Struck:

«Danas mnoge familije u Njemačkoj znaju nešto o Bundeswehru, jer imaju sinove i prijatelje, koji su služili vojni rok. Pribojavam se da će, ukoliko dodje do uvodjenja profesionalne vojske, ta uska veza izmedju civilnog društva i vojske nestati. Isto tako mislim i da iskustva, koje su druge zemlje imale sa profesionalnom vojskom, ne ohrabruju na taj korak.»

SPD u ovome ne dobija podršku samo od demohrišćana, kao koalicionog partnera već i od njemačkog predsjednika Horsta Koehlera:

«Ubijedjeni sam pristalica vojne obaveze i od srca priželjkujem da vojni rok ostane, jer Bundeswehru donosi mnoge pametne glave, jer je tako vojska najbolje ukorijenjena u narod i zato što vojni rok formira i izgrađuje ličnost.»

Prilikom uvodjenja vojne obaveze glavni argumenat za to bio je odbrana od moguće invazije Sovjetskog Saveza. Danas planeri u ministarstvu odbrane ne žele masovnu , već malu ali dobro obučenu, profesionalnu vojsku, koja bi intervenirala u kriznim regionima. Stoga je vojni rok u većini zemalja Evropske Unije ukinut. U Njemačkoj njegovo ukidanje traže liberali i zeleni. Za to se bore medjutim i mladi poslanici takozvane velike koalicije. U tom slučaju Bundeswehr bi bio vojska, sastavkljena isključivo od dobrovoljaca. Isto kao i 7. jula prije tačno 50 godina, kada je Bundeswehr osnovan, i kada je tadašnji kancelar Konrad Adenauer pozdravio prve regrute.