1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

161011 50 Jahre Europäische Sozialcharta

18. oktobar 2011

Točno je 50 godina otkad je donesena Europska povelja o socijalnim pravima. Ali, kakva je to ustvari povelja? Za razliku od Povelje o ljudskim pravima, Socijalna povelja je manje poznata u Europi.

https://p.dw.com/p/12tv4
Logo Socijalne poveljeFoto: DW

Kvalitetno zanatsko obrazovanje. Posao u sigurnom okruženju, pravedna plaća i prikladno radno vrijeme. Posebna zaštita za mlade i trudnice kao i zabrana dječjeg rada. Socijalna sigurnost za sve koji su dospjeli u nevolju. Pravo udružiti se u organizacijama kako bi se zastupali vlastiti socijalni i gospodarski interesi.

Screenshot Website der europäischen Sozialcharta
Internetska stranica Socijalne poveljeFoto: http://www.coe.int/T/d/Menschenrechte/Sozialcharta/

To su neke od ključnih točaka europske Povelje o socijalnim pravima, poznate i kao Socijalna povelja. 43 zemlje Vijeća Europe su potpisale minimalni pristanak o socijalnim pravima - iako doduše samo djelomično. Ova povelja stvara jedan socijalni model koji se razlikuje od drugih modela u svijetu, kaže Monika Schlachter. Ona je vicepredsjednica Europskog odbora za socijalna prava. Taj odbor nadzire pridržavaju li se zemlje potpisnice odredbi Socijalne povelje.

Potrebna povelja koja će zaštiti prava radnika

Povelja ujedno predstavlja socijalno i ekonomskopravni pandan Europskoj povelji o ljudskim pravima. Ali postoje i znatne razlike: Povelja o ljudskim pravima ima kao potporu povjerenika za ljudska prava i vlastiti sud, odnosno Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Europski odbor za socijalna prava ima samo svoje procjene, kaže Monika Schlachter.

Monika Schlachter Vize-Präsidentin des Europäischen Sozialrechtsausschusses
Monika SchlachterFoto: DW

"Ono što mi možemo je na koncu kazati, ova ili ona mjera je kršenje ovoga ili onoga prava. Ali nema stvarne obvezujuće mogućnosti. To znači da u biti samo potičemo diskusiju."

Problematično je pritom što čak i sami stručnjaci i vlade Socijalnu povelju očito ne smatraju tako relevantnom kao Europsku povelju o ljudskim pravima. Ni Europska unija se u cjelini još nije priključila Socijalnoj povelji. Ali se polako sve više uzimaju u obzir procjene odbora, smatra Monika Schlachter, među ostalim i zbog toga što Europski sud za ljudska prava sve češće pri svojim presudama uzima u obzir odluke Europskog odbora za socijalna prava. Monika Schlachter objašnjava zašto je ova povelja u Europi u drugom planu.

"Kad je Europska unija osnovana 1957., zvala se još Europska ekonomska zajednica. I taj naziv ustvari sve govori: socijalni faktor se u tadašnjoj zajednici pojavljivao samo kao nešto sporedno, zato što je postojala zamisao da će se taj socijalni faktor u ekonomiji koja cvjeta sam od sebe razviti."

Nažalost ni danas, odnosno pogotovo danas u vrijeme krize, situacija nije bolja. Odbor ima čak više posla zbog krize eura, uslijed koje mnogi radnici u pogođenim zemljama gube radna mjesta. U takvim vremenima stoga postaje jasno da je potrebna jedna Socijalna povelja koja će zaštititi radnička prava.

Autorica: Daphne Grathwohl / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić