Aerodrome na Krimu ponovo kontrolišu Ukrajinci

Aerodromi koje je su kontrolisale proruske snage, ponovo su pod kontrolom ukrajinske vlade i tamošnjih snaga sigurnosti. Obznanio je to u svom televizijskom obraćanju šef Nacionalnog vijeća sigurnosti u Kijevu Andrij Parubij.

Naime, grupa naoružanih ljudi je na poluotoku Krim u noći sa četvrtka na petak bila preuzela kontrolu nad aerodromom u glavnom gradu ove pokrajine Simferopolju.

Istovremeno su ruski vojnici, kako su izvještavale agencije, okupirali i vojni aerodrom u Sevastopolju. Pretpostavlja se da je riječ o vojnicima ruske Crnomorske flote, čije sjedište je u Sevastopolju.

Crnomorska flota pak negirala je učešće njenih vojnika u zauzimanju i blokadi aerodroma iako je, usljed nestabilnosti situacije na Krimu, prošireno djelovanje njene antiterorističke jedinice. O ovom događaju se još nisu očitovali ni predstavnici ruskog ministarstva vanjskihposlova, kao ni ministarstva odbrane.

Pristupna saobraćajnica je bila blokirana vojnim kamionima, a primjećene su i patrole uniformisanih vojnika, koji doduše na uniformama nisu imali nikakva obilježja.

Optužbe iz Kijeva: Moskva sprema „krvoproliće“

Iz Kijeva u pravcu Moskve upućuju se teške optužbe. Ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov optužio je rusku vojsku za „oružanu invaziju“ na Ukrajinu. Iako vojnici nisu imali nikakva obilježja, naglasio je ministar u prelaznoj vladi, njihova pripadnost ruskoj armiji je posve jasna. Ipak, do sada nije bilo oružanih sukoba, a aerodrom Belek u Sevastopolju, na kome su stacionirani ukrajinski vojnici i graničari, je paralizovan.

Oko 120 naoružanih uljeza na aerodromu u Simferopolju su, kako je napisao na svojoj facebook stranici ministar Avakov, ruski vojnici. Ovim činom „Rusija je prekršila međunarodne konvencije“, naglasio je on i dodao da se na Krimu očigledno sprema „krvoproliće“.

Referendum za otcjepljenje Krima

Parlament Ukrajine zahtjeva od Rusije suzdržanost. Moskva se, ističe se, mora suzdržati od svih poteza koji bi mogli ugroziti teritorijalni integritet Ukrajine. Zastupnici su također apelovali na Vijeće sigurnosti UN-a da se hitno pozabavi situacijom u ovoj zemlji.

Krim je, kako je poznato, još prije 60 godina postao dio Ukrajine. Za to je zaslužna odluka Staljinovog nasljednika Hruščova, inače Ukrajinca. Na njegovu odluku se i u to vrijeme gledalo sa velikom sumnjom ali se o tome nije raspravljalo, jer su u tadašnjem SSSR-u svi bili Sovjeti i nije bilo poželjno bilo kakvo spominjanje pojedinačnih nacionalnih interesa i stremljenja. Danas su na Krimu 58% stanovnika Rusi, 27% Ukrajinci i 12% Tatari. Ruska većina svakako ne želi da se odvoji od svoje matice i strahuje od gubljenja autonomije Krima i sopstvenih prava.

Zbog toga se i regionalni parlament na Krimu odlučio za održavanje referenduma na kome će se odlučiti o daljoj sudbini ove pokrajine. Referendum je zakazan za 25. maj ove godine. To kod stanovnika Ukrajinaca, ali i Tatara, izaziva opravdanu zabrinutost za otcjepljenje Krima od Ukrajine, jer će, po svemu sudeći, ruska etnička većina biti odlučujući faktor.

Autor: Faruk Šabanović / (dpa, afp, rtr)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić