Ahtisaari objašnjava svoj plan za Kosovo Vijeću ministara
12. februar 2007Današnji sastanak Vijeća ministara bit će u znaku ne samo ponovnih prijetnji Hladnim ratom - što su rezultat Münchenske konferencije o sigurnosti - već prije svega Kosovo, posebice nakon što su proteklog vikenda u prosvjedima u Prištini poginule dvije osobe. Određenje budućeg statusa Kosova predvodi svojim prijedlogom UN-ov posrednik Ahtisaari koji je pred nešto više od tjedan dana svoj prijedlog predstavio Beogradu i Prištini. Ahtisaari naglašava kako je cilj da se stvori „temelj za buduće stabilno Kosovo u kojem će moći živjeti sve skupine; Albanci, Srbi i ostali“ – i to, kako uvijek naglašava bivši finski predsjednik „u dostojanstvu i sigurno s boljom ekonomskom perspektivom“.
Ahtisaari ne spominje riječ „neovisnost“
Predsjednik Ahtisaari do sada je izbjegavao riječ „neovisnost“, ali njegovi prijedlozi de facto idu u pravcu da Kosovo postane neovisno od Srbije, ali uz nekoliko uvjeta. Prije svega srbijansko stanovništvo treba zaštititi od napada kosovskih Albanaca. Stoga se na Kosovu i nalaze NATO-ove zaštitne snage – KFOR sa 16.000 vojnika. Osim toga Kosovo bi se do daljnjega nalazilo pod upravom Europske unije. O tome i njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier smatra da „Europska unija će se pobrinuti da se na Kosovu osigura trajno državno pravno uređenje i razvoj kako bi se garantirala sigurnost“. Steinmeier kaže da oko tog pitanja postoji suglasnost i za to se Europska unija priprema već dugo vremena.
Rusija i Španjolska strahuju od lančane reakcije
Europska unija podržava predsjednika Ahtisaarija u njegovim prijedlozima oko Kosova – premda postoje i pojedine sumnje u redovima Europljana, prije svega oko pitanja je li neovisno Kosovo pravi put. Prije svega Španjolci strahuju da bi Baski u Španjolskoj mogli također tražiti neovisnost. U Rusiji postoje slične strepnje ako se baci pogled na regije bivšeg Sovjetskog Saveza gdje također postoje snažne težnje za neovisnošću.
Posljednju riječ imaVijeće sigurnosti UN-aRusiji ministar obrane Sergej Ivanov je upozorio kako bi neovisno Kosovo moglo izazvati lančanu reakciju ili drugim riječima time bi se otvorila Pandorina kutija”. Rusko pritivljenje i moguće ulaganje veta na odluku u Vijeću sigurnosti UN-a najjača su karta s kojom raspolaže vlada u Beogradu, jer konačna odluka o budućem statusu Kosova nalazi se u rukama Vijeća sigurnosti UN-a, gdje Moskva ima pravo na veto, a odluka i glasovanje očekuje se idućeg mjeseca. Do tada predsjednik Ahtisaari namjerava pregovarati i sa Srbima i s kosovskim Albancima. Ukoliko propadne Ahtisaarijev prijelog u Vijeću sigurnosti, moguće je da će Sjedinjene Države i s njima barem neke članice Europske unije jednostrano priznati Kosovo kao neovisnu državu i time staviti međunarodnu zajednicu pred gotov čin. No jedno je sigurno: pitanje budućeg statusa je zaisgurno je najveći izazov za njemačko Predsjedništvo Europskom unijom.
Treba li nastaviti pregovore o SSP-u sa Srbijom?
Ministri će raspravljati o tome treba li sa Srbijom nastaviti pregovore o SSP-u koje je Europska unija prekinula prošle godine zbog nesuradnje Beograda s Haaškim sudom. Pojedine članice poput Austrije, zalažu se za nastavak pregovora. Tako je austrijska šefica diplomacije Plassnik poručila kako Austrija smatra da Beograd mora odlučno surađivati s Haaškim sudom, ali da pitanje kojeg trenutka mora postojati potpuna suradnja s Haagom, tu Beč smatra da je to tek kraj pregovora o SSP-u.
Bliski istok, Iran i AfganistanOstale teme sastanka Vijeća ministara su Afganistan, Iran i Bliski istok, posebice nakon dogovora palestinskih strana Hamasa i Fataha te stvaranja vlade nacionalnog jedinstva, ministri će procijeniti daljnje šanse za mirovni proces na Bliskom istoku. Nadalje ministri će dati zeleno svjetlo za policijsku misiju Europske unije u Afganistanu.