Ahtisari predložio nezavisnost Kosova

List "Sueddeutsche Zeitung” tako donosi slijedeći komentar:

“ Sjeverna Irska i Balkan su najveće evropske zone konflikta, a uz njih to je svakako i Baskija. U njima se ogleda religiozna i etnička podijeljenost kontinenta i u njima se mogo naći ostatci starog kontinenta. Nakon što je Ahtisari u New Yorku predao svoj prijedlog za rješenje statusa Kosova, sada će početi diplomatska borba za teritorij, za zone utjecaja i zaista ponovo za rat ili mir. Postizanje dogovora između Srba i Albanaca se čini nemogućim, autonomiju nije moguće dobiti za pola cijene. Za kosovske Albance važi formula: ili puni suverenitet ili potlačenost. Za Srbe je riječ o podjeli njihove zemlje koju su teritorijalno željeli zadržati ali čije albansko stanovništvo su htjeli protjerati. Kada identitet i Nacija ne bi stajali u središtu postjugoslovenskog poretka, danas se ne bi moralo razgovarati o formiranjima novih država. Zemlje Balkana su kasno stvoreni proizvodi evropskog procesa ujedinjenja. One sada najprije moraju pronaći svoj nacionalni identitet kako bi se kasnije mogle uključiti u Uniju kojoj se sloboda može razvijati bez teritorijalne podjele. Iako se trenutno čini bezalternativnim: suverenitet Kosova dugoročno će ponuditi malo olakšanja. Stoga izlječenje Balkana ne leži u teritorijalnoj uskosti države već u velikodušnosti Evrope.”

Novinar lista “Der Tagesspiegel” piše slijedeće:

“Šef UN-a Ban Ki Moon je pozdravio plan za status Kosova, specijalnog opunomoćenika i izrazio svoju punu podršku. Neposredno prije reagovanja UN-a plan su pozdravili EU, SAD i NATO savez. Evropski diplomata je kako je rekao, siguran da će se prije ili kasnije naći rješenje za status ove pokrajine. To mišljenje ne dijeli međutim srbijanska vlada. Tako je predsjednik ove zemlje Boris Tadić oštro kritikovao Ahtisarijev plan navodeći da je nezavisnost Kosova za Srbiju neprihvatljiva. On traži dalji dijalog jer smatra da još nisu iscrpljene sve mogućnosti za pregovore. No, Ahtisarijevi prijedlozi su rezultat jednogodišnjih pregovora između Beograda i Prištine, tako da je teško vjerovati da će nova runda eventualnih pregovora dovesti do zbližavanja stavova u ključnim pitanjima.”