Akcioni plan Srbije i Kosova i dalje nejasan

„Süddeutsche Zeitung“ o tome piše:

„Možda je fudbal bio taj koji je visoku politiku na Balkanu poslao na klupu za rezerve – ako ništa drugo samo na jedan dan. Vlada Srbije je zapravo imala namjeru da još u subotu (25.05.) donese odluku o tome da prihvata prethodno razrađeni akcioni i vremenski plan o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Međutim, sjednica Vlade je odložena za nedjelju navečer (26.05.). Tako je deklarirani ljubitelj fudbala i šef Vlade Srbije Ivica Dačić mogao u subotu navečer u rezidenciji njemačke ambasade u Beogradu, da – preko Public Viewinga - bude svjedok pobjede Bayerna iz Münchena nad Borussijom iz Dortmunda.

Saglasnost srbijanske Vlade sa planom provođenja onog što je dogovoreno između Dačića, njegovog kolege po funkciji sa Kosova Hashima Thacija i evropske komesarke za vanjska pitanja Catherine Ashton bila je zapravo samo formalna stvar. No, vremenski pritisak na Srbiju postaje sve veći naravno u slučaju ako ona želi da postigne glavni cilj a to je formalni pristanak šefova država i vlada Evropske unije da se na samitu, koji će se održati 28. juna, prihvate pristupni pregovori sa Srbijom. Jer, samo formalno prihvatanje akcionog plana od strane Srbije, za Beograd zapravo ne znači ništa. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle kao i ostali vodeći zastupnici u Bundestagu, jasno su Srbiji stavili do znanja da će njemački parlament – najvjerovatnije dan prije održavanja samita EU, dakle 27. juna – odobriti pristupne pregovore sa tom zemljom samo ako akcioni plan do tada bude konkretiziran. A da li će se to uistinu desiti, to nije sasvim sigurno. To su uostalom pokazala i iskustva iz proteklih nedjelja. Srbija je još 19. aprila potpisala sa Kosovom plan od 15 tačaka o normalizaciji odnosa, kao i rješenje statusa sjevera Kosova u kojem većinom žive Srbi. Plan koji, pored ostalog, predviđa formiranje saveza srpskih opština, održavanje novih lokalnih izbora te povlačenje srpske policije i obavještajnih službi trebalo je da bude završen za samo nekoliko dana. Umjesto toga, već je prošlo više od mjesec dana od prvog dogovora. U srijedu prošle nedjelje (22.05.) konačno su se Dačić, Thaci i Ashton 'principijelno' dogovorili o konkretnim terminima provođenja predviđenog akcionog plana za narednih šest mjeseci. Vlada Kosova je to odobrila već nakon dva dana, a Srbija tek u nedjelju (26.05.). Do sada poznati detalji provođenja tog plana, koji je u cjelosti još uvijek tajan, podsjećaju – kao i onih 15 nepreciznih tačaka dogovorenih 19. aprila – manje na neki obavezujući ugovor, a više na zahtjev za dodjelu zahtjeva. Prema njemu bi sigurnosne strukture na sjeveru Kosova trebalo da budu raspuštene, ali kako i kada, to je za sada nejasno: s tim u vezi bi – kako se navodi - trebala da bude formirana odgovarajuća radna grupa. U jesen 2014. u četiri opštine sa srpskom većinom bi se održali novi izbori. Potom bi policija, pravosuđe, škole i klinike bile preuzete od strane kosovskih struktura. No, pojedine centralne tačke i dalje ostaju nejasne kao kada će se održati ti izbori, zatim da li će savez srpskih opština biti formiran prije ili nakon izbora itd. Srpski političari sa sjevera Kosova ne prihvataju nikakav sporazum i upozoravaju da će u suprotnom doći do egzodusa jedne trećine od ukupno 150.000 Srba koji žive na sjeveru. 'Srbi nikada neće prihvatiti da ekonomski budu ovisni od Prištine i donijeće odluku da napuste Kosovo', izjavio je gradonačelnik najveće opštine Mitrovica na sjeveru Kosova Krstimir Pantić. Bivši državni sekretar za Kosovo Oliver Ivanović, međutim, smatra da će Srbi sa sjevera Kosova ‚morati da prihvate novu realnost' ako Vlada u Beogradu odluči da provede dogovoreni sporazum“, piše njemački list 'Süddeutsche Zeitung“.

Slovenija se dogovorila da zaustavi dalja zaduživanja

Novine sa njemačkog govornog područja i dalje pišu o krizi u Sloveniji. 'Neue Zürcher Zeitung' s tim u vezi prenosi informaciju da su „političke stranke zastupljene u slovenačkom parlamentu nakon višemjesečnih pregovora u protekli petak (24.05.) konačno postigle dogovor o zaustavljanju daljih zaduženja. S tim u vezi je morala da bude data podrška unošenju takozvanog ‚fiskalnog pravila' u ustav države. Naime, u skladu sa principom koji je usvojen u većini evropskih zemalja kao odgovor na krizu, vladin budžet će morati da bude uravnotežen, uz izuzetke koji su jedino mogući u vanrednim okolnostima, koje tek treba definirati. Slovenačka vlada lijevog centra premijerke Alenke Bratušek prvo je željela da dugo odlagano ‚zlatno pravilo' primjeni tek od 2017., ali je pod pritiskom opozicije pristala da od 2015. godine to pravilo stupi na snagu. Unošenje fiskalnog pravila u ustav Slovenije pozdravili su i predstavnici Evropske unije“, pišu novine „Neue Zürcher Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose