1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Akcizama do puteva ili gladi?

Zdravko Ljubas
17. februar 2018

Vlasti u BiH na sve načine pokušavaju dokazati svoju opredijeljenost za članstvo u EU. Jedan od načina je i uvođenje akciza na gorivo. Vlasti ne računaju na to da većina stanovništva namete jednostavno ne može podnijeti.

https://p.dw.com/p/2soA6
Foto: Klix.ba

Danka M., penzionerka iz Sarajeva, provela je oko pola sata u redu čekajući da ovjeri dokumentaciju neophodnu za manji, nenamjenski kredit. Od banke je, kako kaže za Deutsche Welle, zatražila 5.000 KM (2.500 eura) kako bi reprogramom podmirila preostale obaveze prethodnog kredita, isplatila manji dug mikrokreditnoj agenciji, te ostatkom platila režijske troškove za prethodna dva mjeseca.

Dug će isplaćivati naredne tri godine, do svoje 75. O ostalim potrebama, kaže, ne želi da razmišlja. Strah ju je. Većina ne samo penzionera, već i ostalih, radno sposobnih, zaposlenih i nezaposlenih bh. građana dijeli iste strahove. 

Parlamentarna skupština BiH je vrlo tijesnim glasanjem krajem prošle godine, nakon dvije godine rasprava i tek iz šestog pokušaja usvojila set Zakona o akcizama na gorivo, pravdajući to prijekom potrebom za iznalaženje sredstava za izgradnju cestovne infrastrukture, te jednim od zahtijeva EU. Zakon je stupio na snagu 1. februara ove godine, a cijene goriva u prosjeku su porasle za 20 - 25 feninga po litru.

Pročitajte i: Usvajanje zakona o akcizama – udar na standard bh. građana?

U interesu naroda i građana?

Cijene goriva u prosjeku su porasle za 20 - 25 feninga po litru
Cijene goriva u prosjeku su porasle za 20 - 25 feninga po litruFoto: DW/Zdravko Ljubas

“Smatrali smo da trebamo stati iza tih zakona u interesu svih naroda i građana BiH, u smislu izgradnje autoputeva, razvoja i svega ostalog što nosi putna infrastruktura u BiH”, izjavila je novinarima netom po usvajanju Zakona predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto iz HDZ-a. Dopredsjedavajući, Šefik Džaferović iz SDA tada je izjavio kako  smatra da je takav "Zakon o akcizama oduvijek bio potreban BiH jer snažno doprinosi cestogradnji BiH i daje podstrek ukupnoj ekonomiji zemlje”.

Najdalje je otišla zastupnica HDZ1990 Dijana Zelenika, koja je tada javno ustvrdila da su akcize dobre, jer će pomoći u porastu nataliteta i u BiH “dovesti IKEA-u” (!).

Opozicioni blok u Parlamentu insistirao je da je izglasavanje Zakona o akcizama bilo neustavno, no Ustavni sud BiH, od kojeg se očekivalo da sporni Zakon poništi, na svom dvodnevnom zasijedanju 15. i 16. februara, odbio je apelaciju 19 zastupnika opozicije.

Pročitajte i: Ko će vraćati dugove BiH?

“Povećanjem akciza najviše su obradovani veliki kreditori koji finansiraju infrastrukturne projekte u BiH. Sada će imati garancije za nove kredite kojim će se zadužiti entiteti jer povećane akcize upravo i služe za to”, kaže za Deutsche Welle Mirko Šarović (SDS), ministar vanjske trgovine BiH. Teret skupljeg goriva, naglašava ministar Šarović, “od najmanje 10 posto, građani će osjetiti vrlo brzo kroz nove cijene proizvoda i usluga, ali, nažalost, stravična je i porazna činjenica da se negativnim posljedicama, osim medija, skoro niko ne bavi!”

Ni fening za puteve

Suprotno tvrdnjama vladajućih struktura, iz opozicije tvrde da niti jedan fening od akciza neće biti uložen u izgradnju puteva. “Nikada ni jedan kilometar autoputa ili bilo koje druge magistralne, brze ceste nije napravljen od akciza. Kompletna mreža autoputeva, bar ono što postoji u BiH, napravljena je od putarina, trošarina i od međunarodnih zaduženja. Akcize se ne koriste u tu svrhu, nikad se nisu ni koristile”, tvrdi Damir Bećirović, zastupnik Demokratske fronte (DF) u Zastupničkom domu državnog Parlamenta.

Mirko Šarović: “Povećanjem akciza najviše su obradovani veliki kreditori koji finansiraju infrastrukturne projekte u BiH".
Mirko Šarović: “Povećanjem akciza najviše su obradovani veliki kreditori koji finansiraju infrastrukturne projekte u BiH".Foto: Klix.ba

Za Deutsche Welle kaže kako do infrastrukturnog zamaha sigurno neće doći, “jer ovi ljudi (vladajuće stranke) za to jednostavno nisu sposobni”. “Vidjeli smo za šta su sposobni. Njihova želja je da se na svaki način pojača taj dio koji se tiče budžetskih primanja, budžetskih izdataka i da bi jednostavno dobili još jednu tranšu kredita, jer su entiteti, prije svega, u katastrofalnoj situaciji, pogotovo Republika Srpska, gdje imate situaciju da kasne plate budžetskim korisnicima - policiji, zdravstvenim radnicima, profesorima, učiteljima, tako da je svaki milion dobrodošao i oni su spremni za to da urade sve”, naglašava Bećirović.

Zamah u izgradnji cesta je još uvijek neizvjestan, no izvjesna su poskupljenja svega. “Stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o akcizama imat će za posljedicu lančani rast povećanja cijena određenih proizvoda i usluga. Povezanost cijene energenata sa cijenom usluga javnog prevoza, prehrambenih proizvoda je jasna. Stoga je za pretpostaviti da će u narednom periodu povećana cijena goriva uticati na novo povećanje cijene hljeba, pekarskih proizvoda i uopšte osnovnih prehrambenih proizvoda”, kaže za Deutsche Welle Ljubica Čolović, pomoćnica Ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, sa sjedištem u Mostaru.

Brašno, ulje, šećer... nemaju alternativu!

Takva pojava, naglašava Čolović, “zabrinjava, posebno kada se ima u vidu da brašno, hljeb, ulje, šećer... predstavljaju osnovne prehrambene proizvode koji nemaju alternativu, niti se potrebe za njima mogu reducirati”.

Dugogodišnji ekonomski analitičar Eldar Dizdarević podsjeća da BiH već odavno ima akcize, te da su sada, zapravo, samo povećane. “Povećanje akciza u finansijskom smislu, mogu izdržati samo oni koji plate primaju iz budžeta, dok će većina građana u BiH prilično teško preživjeti to povećanje”, kaže Dizdarević za Deutsche Welle.

Pročitajte i: BiH „država proizvedenog siromaštva“

Smatra da, sudeći prema dosadašnjim iskustvima, postoje brojni razlozi da se sumnja da će prihodi od povećanih akciza biti zaista uloženi u cestovnu infrastrukturu. Podsjeća na informaciju Uprave za indirektno oporezivanje BiH  prezentiranu u državnom Parlamentu, da je u posljednjih deset godina BiH uspjela prikupiti skoro osam milijardi KM na osnovu postojećih akciza na gorivo i sredstava za putarine.

Osam milijardi razloga protiv akciza

"S tim novcem smo mogli, kako su primijetili i pojedini parlamentarci, opasati cijelu zemlju cestama i autoputevima, ali to nije učinjeno i BiH je i danas zadnja po dužini izgrađenih novih autoputeva u Evropi i zaista je pretjerano optimistično misliti da će sa povećanim akcizama nešto biti drugačije”, kaže Dizdarević i zaključuje: “Trenutno imamo najmanje osam milijardi razloga koji nam sugerišu da će biti isto kao i do sada”.

Pročitajte i: Danis Tanović: „Umoran sam od toga da nas vode polupismeni tipovi“

Damir Bećirović: "Nikada ni jedan kilometar autoputa ili bilo koje druge magistralne, brze ceste nije napravljen od akciza".
Damir Bećirović: "Nikada ni jedan kilometar autoputa ili bilo koje druge magistralne, brze ceste nije napravljen od akciza". Foto: DW/Zdravko Ljubas

O pomenutih osam milijardi KM prihoda od poreza govori i Damir Bećirović, tvrdeći da su ti prihodi upravo bili među kontraargumentima opozicije za usvajanje spornog Zakona. “Ima i mogućnosti financiranja iz drugih izvora, ali očigledno da to vladajućima nije odgovaralo, jer su željeli te dodatne prihode, koje inače imaju na godišnjem nivou, preusmjeriti u budžetsku potrošnju i to je najveći problem”, kaže Bećirović i pita se zašto se ne pokrenu ozbiljne istrage kojim bi bilo utvrđeno zašto propadaju domaće građevinske firme, od kojih su mnoge i u svijetu bile poznate i priznate po cestogradnji, dok se za izgradnju cesta u BiH u pravilu angažiraju strane firme.

Akcize - “čista glupost”

“Možda je, iz mog ugla, ispravnije konstatovati da su zemlji bili prijeko potrebni novi izvori, načini i modeli finansiranja nerazvijene saobraćajne infrastrukture koja je postala jedna od ključnih kočnica ekonomskog razvoja društva, ali država se opredijelila za samo jedan model, a to je povećanje akciza koji jeste siguran način finansiranja i model koji najviše vole davaoci kredita”, naglašava ministar Mirko Šarović, dodajući da takav model sa sobom nosi i predvidive, negativne posljedice koje će “osjetiti privrednici i sami građani i na koje se nije mnogo obaziralo od strane predlagača zakona”.

Analitičar Eldar Dizdarević podsjeća i na nedavno gostovanje američkog ekonomiste Arthura Laffera na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, koji je tom prilikom “politiku BiH spram akciza - i to ne samo na gorivo nego i ostale akcize, ocijenio kao ‘čistu glupost’, pitajući se koja je logika da, na primjer, autoput gradimo od povećanja akcize na gorivo?”.

Možda političari misle, rekao je Laffer, “da će se narod odjednom više voziti tim putevima ako bude plaćao skuplje gorivo!”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android