Američki prijedlog o zaštiti klime

S obzirom na sve veće medjunarodne kritike u odnosu na američku blokadu kada je riječ o zaštiti klime, predsjednik Sjedinjenih Država George Bush je u medjuvremenu iznio vlastitu inicijativu prema kojoj bi 15 zemalja, koje ujedno emitiraju najviše izduvnih gasova u zemljinu atmosferu, trebale da s tim u vezi do kraja 2OO8. postignu odgovarajuće dogovore. Blef ili pomjena prethodnog stava ?

List "Stuttgarter Zeitung" o tome piše:

“Prijedlog Sjedinjenih Država ostaje neobavezujući i samim tim sasvim na dosadašnjoj liniji Bushove vlade. Retorički gledano američki predsjednik se kod zaštite klime već duže vremena ponaša kao da je neprestano proljeće. No to do sada nije imalo nikakve praktične konsekvence. Njemački prijedlog koji je izveden uz svu diplomatsku rafiniranost da se u Heiligendammu dogovore obavezujuća i konkretna pravila kada je riječ o emisiji Ugljendioksida, bio bi ustvari ispravan put. No njemačka kancelarka je prerano izvukla asa iz rukava. Amerikanci su jedostavno iskliznuli mimo njemačkih očekivanja”, navodi pored ostalog list “Stuttgarter Zeitung”.

Druge novine "Stuttgarter Nachrichten" pišu:

"Samit zemalja grupe G8 nije u Heligendammu ni počeo a već je propao barem kada je riječ o zaštiti klime. Najava predsjednika Sjedinjenih Država Georga Busha da se do kraja 2OO8. dogovori globalni cilj o smanjenju emisije izduvnih gasova, zapravo je providan pokušaj da se iz defanzive krene u ofanzivu. Njemačka kancelarka Angela Merkel želi već na samitu G8 da se s tim u vezi definiraju jasni ciljevi. No to će Sjedinjene Države spriječiti. Bush igra na kartu vremena i želi da se politika prema klimi odvija prema njegovim vlastitim pravilima. Ova svjetska sila ne dopušta nikome da joj se nalaže šta da radi. Takav stav zapravo graniči sa ignorancijom”, ističe list “Stuttgarter Nachrichten”.

I za kraj još dio komentara kojeg prenosi " Die Tageszeitung" iz Berlina:

“Klimatski štetna potrošnja sirovina je sistematski uvjetovana. Kapitalizam se toliko dugo toga neće moći odreći jer je neophodna enormna koncentracija kapitala kako bi se pronašli, zatim crpili, osiguravali i transportirali fosilni ostaci sirovina. No šta bi se desilo da takvoj ovisnosti o pomenutim fosilnim sirovinama dodje kraj ? Zar onda ne bi nestali ne samo električne centrale na ugalj te platforme za crpljene nafte, već i sami kapitalizam ?”, pita se na kraju komentator njemačkog lista “Die Tageszeitung”.