Američki privrednici uz pomoć veza u Bijeloj Kući osiguravaju lukrativne poslove na Balkanu

Bio je to veliki kompliment, kojeg je John Surma poslao na adresu Beograda.Kada je rekao: " Vlada u Beogradu otvorena je i kooperativna. Srbija je dobro mjesto za biznis." Srbi nisu mogli naci boljeg covjeka koji tako dobro lobira za njihovu propalu privredu. Konacno John Surma nije bilo kakav boss, on je big boss. To je prvi covjek najmocnijeg zeljezno-metalurskog koncerna na svijetu, koncerna U.S. Steel, ciji godisnji obrt iznosi 9,5 milijardi dolara. No, moze li Srbija uopste biti raj za investitore, pita se njemacki politicki magazin Der Spiegel i dodaje

Srbija, kao vjeciti izazivac nemira na Balkanu, zemlja cija je
kriminalna banda, pucnjem s ledja ubila svog premijera samo zato sto je
bio spreman da saradjuje sa Haskim Tribunalom.

I tako se U.S. Steel-u dopada poslovanje sa Beogradom. Kako bi i kod
drugih americkih firmi probudio zelju za poslovima na Balkanu, ovaj
zeljezno-metalurski koncern nedavno je krenuo u promotivnu akciju. U New
Yorku, Cleveland-u i Chikago-u americki top menadzeri i predstavnici
brojnih americkih firmi saznaju prednosti Srbije kao poslovne
destinacije. Radna snaga? Vrhunski obrazovana! Geografski polozaj?
Izvanredan! Ono sto sef najveceg zeljezno-metalurskog koncerna na
svijetu John Surma ne spominje, a sto ima puno vecu tezinu i znacaj
nego uvjeti za investiranje, je spremnost Beograda da donese prave
odluke. Vlada Vojislava Kostunice ocito je spremna dati prednost
americkim firmama, kada su u pitanju poslovni aranzmani. Vec sada su
Amerikanci najveci investitori na Savi. Tako je americki duvanski
koncern Philip Morris kupio srbijanski duvanski koncern DIN za preko 430
miliona eura. U slucaju srbijanske zeljezare Sartid vlasti u Beogradu
su se pokazale toliko kooperativne, da je u medjuvremenu u cijeli slucaj
ukljuceno beogradsko drzavno tuzilastvo, koje je pokrenulo istragu.
Zeljezaru je , uprkos prisustva njemackih investitora koji su dali
saopstenje o namjerama, kupio U.S Steel, za 23 miliona dolara, sto je
smijesna cijena. Odmah su krenule glasine o korupciji, koje nikako da
zanijeme. Bila je to politicka odluka, pod pritiskom Washingtona,
prosudjuje privredni analiticar Nebojsa Medojevic, direktor Centra za
promjene u Podgorici. Njemacki ambasador Kurt Leonberger upozorio je
srbijansku vladu da bi moglo doci do pogorsanja privrednih odnosa sa
Njemackom. Tim prije, kako je primjetio njemacki diplomata neobicno
ostrim tonom, sto poslove dobijaju americke firme, sto je posljedica
politicke strategije prema Americi.

Pored koncerna Tyssen Krupp izigranim se osjecaju predstavnici
medjunarodnog bankovnog konzorcija, u cijem sastavu je i banka West LB
iz Düsseldorfa. Srbijanska zeljezara Sartid je dugovala bankama 110
miliona dolara, no prodajom americkom Steelu, povjerioci ce ostati bez
ikakve nadoknade. Nas cilj je da ponistimo ovu kupovinu, izjavio je Hans
Albers, portparol banke West LB iz Düsseldorfa i dodao :"Cijela
dosadasnja procedura nema nista zajednicko sa pravnom drzavom."

Nijemci su dobili potporu od srbijanskog Antikorupcionog vijeca, koji
slucaj Sartid ocjenjuje kao najveci skandal u okviru privatizacije u
Srbiji. Provizije u milionskim iznosima omogucile su da dodje do ovakvog
deal-a. Pred vrhovnim sudom Beograda podignuta je tuzba zbog sporne
prodaje zeljezno-metalurskog kombinata Sartid americkom Steelu. I u
Hrvatskoj americkim firmama cvjeta posao, na ustrb slobodne
konkurencije, u koju se toliko kunu u Americi. Tako je gradnju dionice
autoputa izmedju Splita i Dubrovnika, dugu 37 km dobila americka firma
Bechtel, bez prethodno raspisanog javnog konkursa. Domaci graditelji
puteva, koji su se jos u Titovo doba dokazali u mnogobrojnim
medjunarodnim projektima ostali su praznih ruku. Jos jednom se ponovila
stara prica. Opet nije bila vazna firma sa najboljom ponudom, vec su
presudile veze. A njih firma Bechtel, ciji je slogan "Gradimo bolji
svijet", ima izgleda na pretek. Ovaj gradjevinski gigant ima izvanredne
kontakte sa Bijelom Kucom. Ali hrvatska opozicija odmah je reagirala
optuzbama za korupciju. "Transparency International" saopstio je da deal
ostavlja prostor za spekulacije. Pod pritiskom javnosti vlada je pustila
da deal propadne. Tako je i Hrvatska , poput ostalih zemalja Balkana, u
procjepu. S jedne strane ona svoj prozapadni kurs zeli krunisati ulaskom
u EU, s druge ne zeli pokvariti odnose sa Amerikom. A za sve to postoji
i dobar razlog. Kada se radi o dugorocnoj strategiji, Washington je i
dalje najvazniji partner.