"Anđeli smrti" u sudskim procesima

"Alojz Bruner (Alois Brunner) odgovoran za deportacije hiljada Jevreja iz Austrije, Grčke, Francuske i Slovačke; Aribert Hajm (Aribert Heim), ljekar u koncetracionom logoru Zaksenhauzen, Buhenvald i Mauthauzen gdje je usmrćeno stotine ljudi; Ivan Demjanjuk, optužen je u Njemačkoj da je kao nadzornik odgovoran za smrt hiljada ljudi u logoru Sobibor; Hajnrih Bure (Heinrich Boere), optužen u Njemačkoj da je kao pripadnik SS trupa odgovoran za ubistva..."

To su neki od deset najtraženijih nacističkih zločinaca na listi centra Simon Vizental (Wiesenthal).

Povlastice određuje sud

Oni optuženi u Njemačkoj, Hajnrih Bure i Ivan Demjanjuk, stari su 88 odnosno 89 godina. Duboka starost nekoga kao što je Demjanjuk nije razlog da se on poštedi, mišljenja je Volfgang Benc (Wolfgang Benz), direktor Centra za istraživanje antisemitizma Univerziteta u Berlinu.

"To je zasnovano na činjenicama i to će se ispitati po zakonu pravne države i Krivičnom zakonu. Da li je on star 89 godina ili je bolestan - sud će odlučiti o tome kolike se povlastice mogu dati."

Iako se znalo za Demjanjukovo mjesto stanovanja, za drugim optuženima se i dalje traga. U svakom slučaju mora se tačno utvrditi šta se dogodilo, u suprotnom će optužnica propasti. Za to je zadužena Centralna ustanova za utvrđivanje zločina nacionalsocijalizma iz Ludvigsburga kod Štutgarta. Zamjenik direktora Joahim Ridel (Joachim Riedel) govori o nedavnim uspješnim istragama:

"To je veoma, takoreći, plastično u Demjanjukovom slučaju. Mjeseci istraživanja proslijeđeni su u Minhen. Državno tužilaštvo u Minhenu i dalje ispituje ono što mi do sada nismo uradili, a odluku o tome da li će doći do optužnice ili ne, na kraju će donijeti državno tužilaštvo."

Umrli, a da ih nije stigla ruka pravde

Podsjetimo se i suda u Nirnbergu. 22 glavnooptuženih u Nirnberškom procesu, među njima i Herman Gering (Hermann Göring), druga najuticajnija ličnost u Hitlerovoj Njemačkoj, zatim Hitlerov zamjenik Rudolf Hes (Rudolf Heß) i komandant logora u Aušvicu Rudolf Hes (Rudolf Höß), kao i šef kancelarije Nacionalsocijalističke partije Martin Borman (Martin Bormann).

Od oko 173.000 osumnjičenih za ratne zločine osuđeno je njih četiri odsto, što je, prema podacima Centra za savremenu istoriju iz Minhena oko 6.600 osoba.

Od tog broja 1100 njih je osuđeno zbog ubistva. Potraga za ratnim zločincima II. svjetskog rata nije se bazirala samo na Njemačku, već i na druge zemlje. Najpoznatiji slučaj jeste slučaj Adolfa Ajhmana (Eichmann) u Izraelu. On je bio u nacističkoj službi bezbjednosti, optužen za istrebljenje Jevreja u Evropi, osuđen je na smrt. Trenutno se u Njemačkoj traga za još nekoliko zločinaca, ali za kojima - o tome se javno ne govori. Koliko bi još ratnih zločinaca moglo da bude pronađeno ne zna ni Joahim Ridl i kaže:

"Niko ne može sa sigurnošću da kaže koliko je te gosopode još u životu, a veliki dio njih je umro bez da su dočekali da ih stigne ruka pravde. Naravno, među njima je bila i nekolicina krupnih riba. To bi se moglo nama da se stavi na teret - njemačkom pravosuđu."

Moglo bi se staviti na teret njemačkoj pravosuđu, jer je ipak nekoliko malih ali i velikih ratnih zločinaca uspjelo da izbjegne ruku pravde. Jedan od najpoznatijih primjera je i slučaj "anđela smrti" doktora iz Aušvica Jozefa Mengelea.

Autro: Daphne Grathwohl / Svetozar Savić

Odg. urednica: Marina Martinović