Angela Merkel mora biti oprezna

List Seuedwest Presse piše o predstojećem Samitu EU:

„Tokom dužničke krize Angela Merkel se na evropskoj pozornici u više navrata našla u situaciji koju su njeni kritičari nazivali neslavnom,a njene pristalice časnom: sama protiv skoro svih. Kancelarka je bila protiv pružanja pomoći Grčkoj, protiv širenja Evropskog fonda za spas eura (ESF), protiv državne podrške privrednom rastu. 'Čelična lady' je međutim popustila prije nego što je zbog svog stava potpuno izolovana.

Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će Angela Merkel zastupati svoj tvrdoglavi stav na samitu EU, kada se bude govorilo o budućnosti EU i zajedničkoj odgovornosti prema dugu. Kod nekih njenih kolega po dužnosti, pogotovo onih iz južnih zemalja, sve je prisutnije gledište da su kancelarki uoči predstojećih parlamentarnih izbora prvenstveno važni njeni sopstveni interesi, a ne partnerske zemlje koje su se našle u krizi.

Pri tome bi pogotovo u ovom presudnom momentu za Evropu bila neophodna visoka razina složnosti i zajedničkog duha. Kriza ne prijeti samo periferiji EU, već i njenom jakom jezgru. Bilo bi kobno ako bi kancelarka na Samitu EU po svaku cijenu odabrala kurs konfrontacije. Ako propadne euro, propašće i Evropa, rekla je Angela Merkel. Ako je tako, ona i van granica Njemačke mora stajati iza svoje odgovornosti“, piše list Suedwest Presse.

Kuda ide EU

List Franfurter Allgemeine Zeitung od samita EU ne očekuje konkretno rješenje dužničke i finansijske krize:

"No nada ipak postoji da će se Evropljani dogovoriti o principima i ciljevima kao i o rokovima. Posebno pažljivo će slušati Mario Monti, italijanski šef vlade i Španjolac Mariano Rajoy. Njihove dvije zemlje trenutno se nalaze u unakrsnoj vatri tržišta. Pri tome je posebno riječ o vraćanju duga i vraćanju konkurentnosti kao uslova za održivi privredni rast. No svakome je jasno da se ovi ciljevi mogu ostvariti samo u dugoročnom periodu. Samita EU je do sada bilo mnogo ali nisu baš bili djelotvorni. Predstojeći susret će Evropu promijeniti jače nego sve dosadašnje odluke. Pitanje je samo u kom pravcu,“ piše Frankfiurter Allgemeine Zeitung.

Ratne posljedice u BiH

Okolina oko jezera, vodopad i zeleni brežuljci su idealno mjesto za provođenje godišnjeg odmora. Problem je međutim što se na tom području još nalaze minska polja, piše autor u online izdanju lista taz.

„Kada se posmatra sa uzvišenja, plavo-zeleno jezero i vodopad na rijeci Plivi nude predivnu sliku. Sa obližnjim gradom Jajcem srednjevjekovnom kulom, jezerom, planinama, lijepim, raštrkanim selima, katoličkim i pravoslavnim crkvama, džamijama i jeftinim smještajem, ovo područje u srcu Bosne i Hercegovine je zapravo idealan cilje za provođenje godišnjeg odmora. Problem je međutim što ovdje još uvijek ima mina.

Okolna uništena i spaljena sela podsjećaju na rat koji je izbio 1992. Tada su hrvatske i muslimanske trupe ovo područje branile od Srba. Bitku su izgubili, a okupirano područje povratili ponovo 1995.

Još uvijek niko ne zna gdje su tačno raspoređene sve mine jer tadašnje armije minska polja nisu pravile planski. Demineri upozoravaju da pješaci ne smiju napuštati ulicu.

Žute trake i crvene table sa mrtvačkom glavom okružuju selo Vrbica. Jedno terensko vozilo blokira dalji prolaz. Ispred vozila stoji Branislav Tokmadžić koji za organizaciju Handicap International koordinira radove uklanjanja mina. Na ovom području još tokom ove godine treba od mina biti očišćeno oko 25.000 kvadratnih metara zemljišta. Posmatramo deminere koji u razmaku od deset metara stvaraju kvadrate. “Ako pronađu jednu minu, onda je deaktiviraju, a potom demineri u okviru tog i susjednih kvadrata traže dalje mine. Ako ne pronađu minu, onda se i kvadrati koji nisu pretraženi smatraju očišćenim”, objašnjava Branislav.

Problem je u tome što bi deminiranje svakog centimetra zemljišta bilo preskupo. Čak i kada bi postojali precizni planovi gdje su mine postavljene, one bi svoj položaj mijenjale zbog snijega, kiše ili klizišta,“ piše list taz.de.

Autroka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić