Angela Merkel se sastaje sa Donaldom Trumpom

Može se pomisliti da je Angela Merkel već vidjela šta se moglo vidjeti u transaltantskim odnosima. Zajedno sa, veoma nepopularnim Georgeom W. Bushom, roštiljala je na Baltičkom moru, a sa veoma omiljenim, Barackom Obamom, doručkovala u bavarskim Alpama.

U vrijeme dok su predsjednici SAD bili George Bush i Barack Obama, transatlantski sistem je prošao kroz teško razdoblje kao što su rat u Iraku ili NSA afera. Međutim, bez obzira na sve krize, Angela Merkel je uspjela održati bliske odnose sa Washingtonom. Za to vrijeme su i Bush i Obama Angelu Merkel smatrali prvim partnerom u razgovorima kada je riječ o Evropi.

Težak izazov

Donald Trump je sada za Angelu Merkel veliki izazov. „S obzirom na američku politiku, odnosi nisu nikada bili složeniji nego sada", kaže Josef Janning, šef berlinske kancelarije European Council on Foreign Relations (ECFR).

„Angela Merkel mora pronaći sasvim novi put kako bi izgradila funkcionalne odnose sa američkim predsjednikom," kaže John Harper, stručnjak za vanjsku politiku na Johns Hopkins University u Bolonji.  Trump je „potpuno drugačije prirode" nego Obama i Bush, kaže Harper. Za razliku od njegova dva predhodnika Trump nema političkog iskustva.

Tome treba dodati Trumpove nastupe. On ima sklonost da se najčešće preko Twittera, brzo i agresivno, izjasni o nekim temama, bile one političke ili ne. On nije samo jedinstveni slučaj u Bijeloj kući, nego je suprotnost Angeli Merkel, čiji se stil može opisati kao uobičajeno miran i razborit.

Suprotni svjetonadzori

Različite biografije Angele Merkel i Donalda Trumpa i njihovi stilovi vladanja mogli bi biti izazov za njihov odnos prema drugima. Ali, čini se da su ti odnosi nebitni pored dijamentralno suprotnih pogleda na svijet, koji imaju njih dvoje.

Njemačka kancelarka ima koperativan i multilateralni pristup svjetskoj politici. S druge strane Trump želi da ga drugi posmatraju kao predsjednika velike sile koji omalovažava multilateralne institucije i strukture. Sve navedeno daje malo prostora za zajedništvo. Najkasnije nakon verbalnih ispada između Merkelove i Trumpa, odnosno njihovih pristalica, ni Janning ni Harper ne očekuju opipljive rezultate na prvom sastanku.

Mala očekivanja

Priprema za samit G20, kojeg Merkelova u julu organizuje u Hamburgu, služi kao izgovor za posjetu njemačke kancelarke Bijeloj kući. Druga glavna tema će biti budućnost EU.

Trump je svoj stav o EU jasno izložio kada je kratko nakon pobjede na izborima primio arhitektu Brexita, Nigela Faraga, koji je ujedno bio Trumpov prvi inostrani gost. Kao vatreni zagovornik izlaska Velike Britanije iz EU, Trump je stavio do znanja da o EU ima slabo mišljenje i da će bilateralne odnose radije njegovati sa svakom evropskom zemljom pojedinačno nego sa Briselom.

Zbog toga bi Merkelova Trumpu trebala ukratko objasniti zašto je EU, po njenom shvatanju, važna ne samo za Njemačku i Evropu, nego i za SAD. To bi moglo biti teško, smatra Janning, jer Trump, drugačije od svog predhodnika, pokazuje da on SAD ne vidi niti kao silu u Evropi niti SAD vidi kao neospornog vođu transatlantske alijanse.

Nema više uvreda

U tom smislu Harper smatra da bi uspjeh već bio kada bi Trump promijenio ton prema EU. „Ono što se najmanju ruku nadam od posjete jeste da Merkelova odvrati Trumpa od napada na EU i ubijedi ga da ne hrabri političare kao što je Marine Le Pen.

Slično je i sa temom oko koje se lome koplja: Rusijom. Merkelova bi Trumpu trebala objasniti da su jasna predanost zajedničkim principima i evropsko poslijeratno uređenje baza za uključivanje Moskve.

Da li će Merkelova i Trump pronaći zajedničku osnovu za rad biće teško utvrditi nakon njihovog prvog susreta. Narednih pola godine će za oboje biti kritična faza: Trump, nov na vlasti, moraće ponuditi rezultate. A Merkelova mora pobijediti na predstojećim saveznim izborima.

Harper ipak vjeruje da će sastanak imati neposredan učinak: „Kada Trump upozna Angelu Merkel, onda će mu biti teže da je vrijeđa".