Atena – cilj organiziranog kriminala?

Dilerski rat u Meksiku sa desetinama hiljada mrtvih, proizvodnja droge u Afganistanu, spektakularne policijske akcije protiv italijanske mafije, povezanost politike i organiziranog kriminala u Rusiji: sve je to potpuno daleko. Kakve to ima veze sa Grčkom koju potresa kriza? Zemlja ipak ima sasvim druge probleme. No, upravo ti problemi čine zemlju interesantnom za organizirani kriminal, smatra profesor Edgardo Buscaglia, savjetnik njemačke američke Vlade i član niza svjetskih organizacija poput Svjetske banke, UN-a i dr. Ekonomska kriza u zemlji, smatra on, vodi istodobno društvenoj i političkoj krizi. „Kada u tako nestabilnim uvjetima dođe do pada cijena nekretnina, potražnja za kapitalom raste, tada na scenu dolazi organizirani kriminal. Odjednom kapital stoji na raspolaganju. Riječ je o pranju novca. On se investira u nekretnine, u tržne centre, u bankarski sistem,“ kaže Buscaglia. Stoga Buscagli upozorava da Grčka mora biti svjesna ovog rizika.

Mafija upravo investira u Grčku

Juergen Roth, autor brojnih knjiga o organiziranom kriminalu u Europi, iznenađen je činjenicom da se grčko pravosuđe još uvijek nije intenzivno počelo baviti ovim problemom. Pri tome su, navodi on, bogate kineske trijade već odavno sa svojim investicijama prisutne u Grčkoj, baš kao i italijanska mafija posebice sicilijanska Cosa Nostra i kalabrijska 'Ndrangheta. Ove organizacije svoj novac ne investiraju direktno u Grčku. Vremena u kojima su članovi mafije u autima, sa pištoljima u džepu i velikim koferima punim novca prelazili granice su prošla. Danas se to dešava preko transakcija novca, objašnjava Juergen Roth. Primjerice preko hedgefondova ili preko firmi u Bugarskoj i Rumuniji koje naravno pripadaju mafiji. U ovim kao i u drugim bivšim socijalističkim državama poput Crne Gore, Makedonije ili Poljske ove su firme učestvovale u procesu privatizacije. Novac biva opran kupovinom vrijednih dobara– i to nerijetko zahvaljujući pomoći korumpiranih domaćih političara. Od tog trenutka se kao tzv. čisti kapital može svuda investirati. Tako se kupuju dijelovi preduzeća, ponovo se prodaju, te potom ponovo kupuju. I tako u nedogled.

Regine Schoenenberg, politologinja iz Berlina, navodi da je, iako je teško ući u trag ovakvim slučajevima, to ipak moguće sa mnogo dobre volje policije, tajnih službi i pravosuđa. „Ali ta volja često ne postoji,“ kaže ona. Kod političara ona nedostaje jer je njima svjedno odakle dolazi novac zahvaljujući kojem se otvaraju nova radna mjesta. A banke i preduzeća prije svih u krizom pogođenim zemljama su sretne kada dobiju svježi kapital. „Ukoliko to jedno društvo dozvoli onda preduzeća iza kojih se skrivaju kriminalne organizacije postaju važan faktor u jednoj državi,“ kaže Schoenenberger.

Autori: P. Kouparanis/Z. Ilić
Odg. urednik: M. Smajić