1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Atina pred novim izazovom/Za nasljednika premijera Simitisa kandidovan Giorgius Papandreu

8. januar 2004
https://p.dw.com/p/AQeK
Grcki premijer Kostas Simitis jucer je podnio ostavku na funkciju predsjednika vladajuce grcke stranke pod nazivom Panhelenisticki socijalisticki pokret. Na danasnjoj sjednici Centralnog Komiteta ove stranke imenovan je i njegov nasljednik. To je ministar vanjskih poslova Giorgos Papandreu.

Ostavka Kostasa Simitisa predstavlja novinu. On je prvi grcki premijer, koji se povukao sa funkcije, kako bi napravio mjesta novoj generaciji. Da podsjetimo: 1996-te je tadasnji na smrt bolesni premijer Andreas Papandreu odbio da podnese ostavku i iz bolnice obavljao posao premijera.

Obnavljanje politicke garniture u redovima grcke vladajuce stranke ne predstavlja medjutim kraj vladavine politickih dinastija u Grckoj. Novi predsjedavajuci grckih socijalista nosi tradicijom i simbolikom bogato prezime Papandreu. Rijec je o politicaru, rodjenom 1952-e, koji ima stavove, koji se veoma razlikuju od populitsickih, da ne kazemo nacionalistickih nazora svoga oca Andreasa Papandreua. Kao sef grcke diplomatije u kabinetu Kostasa Simitisa, upravo je Giorgios Papandreu odgovoran za poboljsanje odnosa sa zemljama Balkana i Turskom.

Apropo dinastije. I sef najvece opozicione stranke, stranke konzervativaca pod nazivom Nea Dimokratia ima dobro zaledje. Kostas Karamanlis je necak Konstantinosa Karamanlisa, koji je uveo Grcku u Evropsku Uniju.

Jos je prerano govoriti o tome kako ce se ostavka Simitisa odraziti na izbore u Grckoj, zakazane u martu ove godine. Puno je neodlucnih biraca, koji ce se tek u psoljednjem trenutku odluciti za jednu ili drugu veliku stranku.

Kostas Simitis uziva dobar glas u Evropi i razmislja se o njegovom postavljanju na neku od visokih funkcija u Evropskoj Uniji. Vladajuca stranka socijalista je pod njegovim vodjstvom ostvarila nekoliko kljucnih ciljeva, u pogledu stabilizacije privrede, monetarne unije, suzbijanja terorizma ali i uclanjenja Kipra u Evropsku Uniju. No, mnogi od biraca ga okrivljuju za tesko stanje u zdravstvu, obrazovanju i zaposljavanju. Oni nemaju oardona za neuspjelu reformu penzionog sistema ili gubitak novca na atinskoj berzi, zbog povjerenja u preporuku vlade. Sve u svemu, u Grckoj su cijene kao i u ostalim evropskim metropolama, ali su plate i penzije daleko ispod onih u ostalim zemljama Evropske Unije. Stoga ce veliki izazov za novu grcku vladu biti priblizavanje ekonomskim i socijalnim standardima Evropske Unije. Sve u svemu, izbornoj kampanji u martu bitka se vise nece voditi izmedju ljevicara i desnicara. Ne, borba ce se voditi za poboljsanje zivotnih uvjeta i svakodnevice u Grckoj. Tim prije sto ce se, nakon prosirenja Evropske Unije na Istok, Grckoj smanjiti finansijska pomoc Evropske Unije.