1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Aung San Su Ći: Više ikona nego političarka

11. april 2014

Svjetski ugled Aung San Su Ći sličan je Gandijevom ili Dalaj Laminom. On bazira na višedecenijskoj borbi protiv vojnog režima u Mjanmaru. Ali, od kada se ona našla na slobodi i u politici, postoje i kritike.

https://p.dw.com/p/1BfjQ
Foto: Reuters

Aung San Suu Kyi Collects EU Prizes

Aung San Su Ći će u petak (11.4.) dobiti nagradu njemačke socijaldemokratske partije (SPD) „Vili Brant“. Nju dobijaju pojedinci ili institucije koji se „na uzoran način zalažu za razumijevanje među narodima“.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir (1991.), nagrade „Saharov“ (1990.), Zlatne medalje časti Američkog kongresa (2008.) i brojnih drugih nagrada, spada u najpoznatije političare našeg doba. Prilikom susreta s njom u Jangonu, 2012. godine, predsjednik SAD Barak Obama hvalio je njen angažman: „Aung San Su Ći je hrabro i odlučno dokazala da čovjeku niko nema pravo da oduzme slobodu i dostojanstvo.“

Odgovornost i angažman

Obavezu da se angažuje, Su Ći je u jednom intervjuu za magazin „Veniti fer“ objasnila svojim porijeklom: „Kao kćerka moga oca osjećala sam se obaveznom da se angažujem.“ Njen otac Aung San i danas je veliko ime u Mjanmaru (nekadašnja Burma). On je poveo zemlju u borbu za nezavisnost od britanske kolonijalne vladavine. Ubili su ga 1974. godine njegovi politički protivnici. Njegova supruga tada je bila poslanica u parlamentu i ministarka. Ona je 1960. godine bila i prva ambasadorka svoje zemlje u Indiji.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc dodijelio je 2013. nagradu „Saharov“ Aung San Su Ći
Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc dodijelio je 2013. nagradu „Saharov“ Aung San Su ĆiFoto: Reuters

Politika je dakle pratila i obilježila čitavo djetinjstvo i mladost Aung San Su Ći. Kasnije, kada je na Oksfordu studirala filozofiju, politiku i ekonomiju, bila je politički aktivna, ali nije mogla da pretpostavi da će jednoga dana postati ikona borca za ljudska prava.

Sudbonosna 1988.

Godine 1988, Su Ći, koja je u to vrijeme predavala u jednoj srednjoj školi u Indiji, odlazi u Jangon kako bi se brinula o bolesnoj majci. Ubrzo zatim doživela je žestoke studentske proteste i smjenu vladara Ne Vina, generala koji je godinama predvodio vojnu vladu. Aung San Su Ći priključila se opoziciji i uskoro postala njeno najpoznatije lice – prije svega na Zapadu.

U svom prvom javnom obraćanju 26. avgusta 1988. godine, Su Ći je pred pola miliona ljudi okupljenih u Jangonu zahtjevala nov politički početak. Situacija u zemlji izmicala je kontroli i vojska je na brutalan način reagovala. Mnogi su izgubili život, a hiljade opozicionara osuđeno je na višedecenijske zatvorske kazne.

Životna tema: oslobađanje od straha

Su Ći je ubrzo postala najpoznatija kritičarka vojnog režima. Ona se zalagala za nenasilan otpor: „Nisam iz moralnih razloga protiv nasilja, već iz političkih i praktičnih.“ Ona nenasilje povezuje sa oslobađanjem od straha. „Ne kvari ljude moć, već strah. Strah od gubitka moći kvari one koji su na vlasti, a strah od zloupotrebe moći one nad kojima se vlada.“ Tim riječima je Su Ći počela svoj govor prilikom uručenja nagrade Saharov.

Sa američkim predsjednikom Obamom 2012. u Jangunu
Sa američkim predsjednikom Obamom 2012. u JangunuFoto: Reuters

Aung San Su Ći, koja njeguje teravada-budizam, uvijek se zalagala za duhovnu revoluciju. Time je slijedila Gandijev put kojeg je oduvijek cijenila. Čisto politička reforma nije u stanju trajno da izliječi društvo.

Gorka pobjeda

Prva prilika za promjenu političkog kursa u Mijanmaru ukazala se 1990. godine. Na prvim opštim izborima pobijedila je njena Nacionalna liga za demokratiju (NLD) sa 59 odsto osvojenih glasova. Vojska se premišljala da li da prizna izborni rezultat, prije nego što se ustav promijeni. To je trajalo više od dvadeset godina, i za to vrijeme zemlja je bila pod kontrolom vojske.

Do 2011. godine, Su Ći je više od petnaest godina provela u kućnom pritvoru. Vlada joj je dozvoljavala da napusti zemlju kako bi posjetila muža na samrti ili kako bi se lično pojavila na dodjeli Nobelove nagrade. Ali to je uvek odbijala. Znala je da samo tako može da zadrži ugled u svojoj zemlji.

Političarka umesto ikone

Godine 2010. vojska je uniforme zamijenila za civilnu odjeću i omogućila otvaranje zemlje prema svijetu. Aung San Su Ći je puštena iz kućnog pritvora i poslije izbora 2012. godine ima svoje mjesto u parlamentu. Po prvi put u svom životu može aktivno da učestvuje u parlamentu i da sprovodi svoje političke ideje. Novinar Zeja Tu objašnjava da je Su Ći mnogim ljudima u Mjanmaru prije 2012. godine bila nepoznata. Znalo se jedino da je u kućnom pritvoru i da je bila protiv vojnog režima. Danas je situacija drugačija: „Nekada je ona bila ikona demokratije, danas je političarka.“ To znači da politička pravila koja su nekada lukava i prljava mora da prihvati.

Njemački predsjednik Joahim Gauk i Aung San Su Ći
Njemački predsjednik Joahim Gauk i Aung San Su ĆiFoto: picture-alliance/dpa

Nije prošlo dugo vremena, a pojavile su se prve kritike: Su Ći se ne brine dovoljno za etničke manjine, njena partija, NLD, vlada autoritarno, a ona razgovara sa svojim bivšim neprijateljima iz vojske.

Do sada je, kaže Zeja Tu, više ostvarila kao ikona nego kao političarka. „Ipak, radije će biti političarka, nego ikona.“ Jer samo tako se mogu postići konkretne promjene. To će joj možda poći za rukom, od 2015. godine kada će se kandidovati na predsjedničkim izborima, što je najavila još prošle godine. Trenutno za njenu kandidaturu postoji prepreka u ustavu, koja kaže da predsjednik Mijanmara ne smije da bude u braku sa strancem. Muž Su Ći, koji je umro 1999. godine, bio je Britanac, a njihovo dvoje djece ima britansko državljanstvo. Ali, Zeja Tu je optimista: „S obzirom na to da su odnosi Aung San Su Ći i vojske danas bolji nego ranije, ustav će vjerovatno biti izmijenjen.“

Autori: Rodion Ebighauzen / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić