Austrija za ostanak EUFOR-a u BiH

Austrijski ministar odbrane Norbert Darabos smatra da još nije došlo vrijeme za okončanje misije u kojoj sudjeluje najviše austrijskih vojika.

List Die Presse od tome piše: „Rane strašnog rata u devedestih godina u BiH još nisu u potpunosti zacijelile, izjavio je austrijski ministar odbrane Darabos pred pripadnicima austrijskog kontingenta u Butmiru. Stoga je i dalje neophodna vojna prisutnost. Sve ukazuje na to da će Ujedinjene nacije na jesen uputiti molbu za produženje mandata što austrijski ministar svakako podržava. Dabos je naglasio da Austrija u misiji Altea ima najveći broj vojnika. Za njega je međutim dalje povećanje trupa nezamislivo. Solidarnost, rekao je postoji ali je granica desegnuta. Ovo je bila četvrta posjeta Darabosa Bosni i Hercegovini. Poznavaoci prilika u ovoj zemlji govore istina o tome da je situacija u zemlji stabilna. Međutim, napetosti između pripadnika tri etničke grupe: Bošnjaka, Srba i Hrvata bi uoči oktobarskih izbora mogle porasti, isto kao i nacionalizam i radikalna retorika. Osim toga BiH je vjerovatno i pred bankrotom“, piše Die Presse.

Srpsko-hrvatsko proljeće

Politički odnos između Beograda i Zagraba se u posljednjih šest mjeseci vidno poboljšao zahvaljujući predsjednicima dvije zemlje ali i zajedničkim ekonomskim i političkim interesima. List Neue Zuercher Zeitung o tome piše:

„Srpsko-hrvatsko proljeće u smislu procvata odnosa dvije zemlje se nastavlja. Tokom posjete hrvatskog predsjednika Ive Jospvića Beogradu i Vojvodini približavanje dvije zemlje otišlo je čak i korak dalje. U opuštenoj atmosferi Jospiović je zajedno sa svojim srbijanskim kolegom Borisom Tadićem posjetio pripadnike Saveza vojvođanskih Hrvata. Tadić je naglasio da su hrvatsko-srbijanski odnosi postali temelj stabilnosti zapadnog Balkana i da pri tome manjine u obje zemlje – Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj, igraju važnu ulogu.

Postoji međutim još uvijek niz neriješenih pitanja između ove dvije susjedne države. Tako je Zagreb još 1990 godine podigao tužbu protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom u Hagu. Početkom godine Srbija je uzvratila istom tužbom vršeći na taj način pritisak da bi se eventualno došlo do vansudkog sporazuma. U međuvremenu je moguće čak i da dođe do povlačenja tužbi. Predsjednici su se složili da se neriješeni problemi mogu riješiti i bez suda. Jedan od njih je i sudbina nestalih Hrvata i povratak hrvatskih Srba.

Dvije zemlje povezuju i snažne privredne veze. Hrvatska poljoprivreda ulaže velika sredstva u Srbiju. S druge strane, i ovog ljeta veliki broj turista iz Srbije provodi godišnji odmor na hrvatskoj obali. Srbijansko-hrvatski odnosi su odlučujući i za dalji razvoj regiona. To su uvijek i bili – kako u dobrim, tako i u lošim vremenima. Za Bosnu i Hercegovinu i njenu krhku državnost je respekt Beograda I Zagreba neophodan preduvjet za egzistenciju države.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose