1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Automehanika šansa za proizvođače bivše Jugoslavije

Nebojša Jakovljević18. septembar 2008

"Automehanika" je sajam proizvođača autodijelova koji se tradicionalno, svake druge godine, održava u Frankfurtu. Ujedno je prilika da se mali proizvođači iz svih dijelova svijeta predstave velikim autokoncernima.

https://p.dw.com/p/FKZz
Nekada Sarajevo bilo središte za kompletiranje Golfa "dvojke"
Nekada Sarajevo bilo središte za kompletiranje Golfa "dvojke"Foto: AP

Sajamsku konferenciju posvećenu tržištu jugoistočne Evrope, otvorio je ovoga puta srpski ministar trgovine i usluga, Slobodan Milosavljević. On nije krio zadovoljstvo što će kragujevačka Zastava krajem ovog mjeseca potpisati ugovor o saradnji sa italijanskim Fiatom, koji će Srbiji omogućiti povratak tradiciji, proizvodnji i plasmanu brendiranih automobila. „U Srbiji, iz godine u godinu raste nivo proizvodnje u automobilskoj industriji. Ove godine će ona biti na nivou od jedne milijarde dolara. To se naravno odnosi na dijelove i komponente za automobile. Takođe vjerujemo da će ova saradnja sa Fiatom dodatno doprinijeti promociji Srbije, kao atraktivnog tržišta za investicije u automobilskoj industriji," kaže Milosavljević.

Fiat na velika vrata ulazi u Srbiju
Fiat na velika vrata ulazi u SrbijuFoto: Maksim Nelioubin

Srbija je u protekloj godini ostvarila najveći privredni rast u regionu – 6,5 odsto. Na ovogodišnjoj "Automehanici" prisutno je 12 srbijanskih firmi koje proizvode širok asortiman dijelova za automobile. Nikola Janković iz srpske Agencije za strana ulaganja kaže: “Ima različitih firmi, imamo najviše mladih, novih privatnih firmi. Što se asortimana tiče, tu su proizvodi od gume, ventila, hidraulike, ima tu svega, to je moglo bi se reći presjek onog što trenutno u Srbiji postoji.”

I BiH ima svoju “Zastavu”

Nekada su se čuvena Folksvagenova Golf “kocka” i “dvojka” sklapali u TAS-u. Rat je učinio svoje, te je kompletan region izgubio tržište u autoindustriji. Ali to bi se uskoro moglo promijeniti. Naročito je optimističan Midhat Čehajić iz Trgovačke komore BiH: “Vanjsko-trgovinska komora BiH je formirala autoklaster BiH, kako bi okupila sve proizvođače u BiH koji imaju šta da ponude. Sada je oko 20 i više firmi u autoklasteru. Inače, lepeza tih proizvoda koje mi možemo da ponudimo je stvarno široka. Od, na primerm, svjećica koje su veoma kvalitetne i koje su već poznate u svijetu. To je Enker naš iz Tešnja. Do kočionih sistema, do pumpi za vodu, za ulje. Mogu reći da je kvalitet tih proizvoda stvarno na svjetskom nivou…”.

Ljubo Protrka je direktor firme „Soko tvornica transmisija“ iz Mostara. Ovaj proizvođač kardanskih vratila sarađuje sa firmama iz Njemačke i Irana: „Mi smo, evo, već treći put za redom na ovom sajmu i možemo biti vrlo zadovoljni uspjehom koji smo postigli. Zahvaljući autoklasteru BiH - mi smo jedan od osnivača - i njemačkoj agenciji GTZ koja je finansirala ovo izlaganje. Rezultati su dobri, za našu firmu i ostale firme iz BiH“.

Hrvatska konkuriše obimom i cijenom

Hrvatska nema veliku tradiciju u autoindustriji, kaže Branko Mihalić iz hrvatskog autoklastera. On, međutim, napominje, da malih proizvođača autodijelova u Hrvatskoj ima i da neki od njih sarađuju sa prominentnim proizvođačima četvorotočkaša, poput Bentlija.

Proizvodnja katalizatora u njemačkom Kenigsvinteru
Proizvodnja autodijelova i karoserije nepreduje u zemljama bivše JugoslavijeFoto: AP

Na štandu hrvatske firme Velas iz Velike Gorice, zatekli smo Sinišu Drljaču, menadžera prodaje za Evropu. Velas proizvodi karoseriju i mehaničke djelove za putnička vozila te pokriva kompletno tržište bivše Jugoslavije. Drljača kaže da je došlo vrijeme za osvajanje evropskog tržišta i dodaje: „Firma Velas postoji i u Sloveniji, dakle u EU. Pokrivamo već jedan dio Austrije. Pokušavamo da ponudimo dobar kvalitet sa pristupačnom cijenom. Naša politika je da imamo veliki asortiman, zamjenskih, rezervnih dijelova, tako da bi isti uvijek bio dostupan po povoljnoj cijeni. I to su naše prednosti na evropskom tržištu u odnosu na druge.“

Kojom brzinom će se prostori bivše Jugoslavije zaista vratiti na evropsko tržište automobila, pokazaće vrijeme. Jedno je sigurno, vrata se otvaraju, a novi kontakti i saradnja uveliko uspostavljaju. Drugim riječima, i prije nego što san o ulasku u EU postane stvarnost, evropskim putevima ubuduće će saobraćati sve više automobila sklapanih ili sastavljenih od dijelova proizvedenih upravo na prostorima Balkana.