Bakšiš i veze - to je oduvijek funkcioniralo u Turskoj

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u svome tiskanom izdanju od ponedjeljka (28.11.) piše o tome da su kosovske političke vođe uvjerene u to da se "imidž ove mlade države može poboljšati pomoću lobističkih ureda na Zapadu." NZZ pritom podsjeća da se nakon proglašenja neovisnosti 2008. tjednima na zapadnim TV postajama moglo vidjeti reklame. "Veseli Kosovari su u tim reklamama trčkarali zelenim livadama, puštali balone u vis i oživljavali tako 'najmlađu zemlju Europe'. Istina jeste: Kosovo ima puno mladih ljudi - demografski gledano je to najmlađa nacija Europe. Mnogi bi, doduše, i imali vremena da puštaju balone u vis, jer je golema nezaposlenost među mladima", pojašnjava NZZ.

Zašto američka tvrtka i zašto angažman potajno?

Ovaj list dalje navodi da su na takve reklamne kampanje uslijedili oštri komentari, ne samo na Kosovu, ali da tim okupljen oko premijera Hashima Thacija ostaje ustrajan. "Internetska platforma 'Balkan Insight' je nedavno izvijestila da je Priština potajno angažirala američku lobi tvrtku Patton Boggs, koja bi trebala za 50.000 dolara, koliko joj se plaća mjesečno, produbiti međunarodne odnose Kosova, privući strane investicije i poboljšati ugled zemlje. Sličan trud, međutim, već odavno ulažu za vladu besplatne humanitarne organizacije zadužene za obnovu i razvoj, čiji je cilj gospodarska samostalnost dvomilijunske zemlje.

Zašto onda angažirati Patton Boggs? I zašto potajno? Transparentnost koja ovdje nedostaje se objašnjava ilegalnim angažiranjem lobista: protivno odredbama Zakona o javnim nabavkama se upit uputio samo toj jednoj tvrtki. A za nju je prednost bila što se njezin stručnjak za međunarodne odnose zove Frank Wisner, koji je, dok je George W. Bush bio američki predsjednik, bio specijalni izaslanik pri pregovorima o statusu. On se, naime, uspješno snažno zalagao za neovisnost kojoj je Kosovo težilo." - obrazlaže NZZ.

12.500 eura za oslobađanje od služenja vojnog roka

Die Welt se osvrće na jednu novu zakonsku regulativu u Turskoj, koja je razljutila Turke, a koja omogućava bogatima da državi plate 30.000 turskih lira, odnosno oko 12.500 eura, i time budu oslobođeni služenja vojnog roka. "Nova regulativa bi trebala vrijediti samo šest mjeseci i trebala bi se odnositi tek na one muškarce koji su stariji od 30 godina. Ali može se to i ovako reći: onaj tko je siromašan, bit će poslan u smrt. Jer borba protiv kurdske PKK je proteklih godina postala sve okrutnija i krvavija", piše Die Welt, navodeći ujedno riječi Sezen, jedne radnice iz Istanbula, koja nema dlake na jeziku kad je riječ o ovome, a koja kaže: "Erdoganovi sinovi i sinovi njegovih prijatelja ne moraju na frontu, jer oni imaju novca. A moj sin mora krvariti jer mi nemamo novca."

Die Welt prenosi i drugo mišljenje, navodeći primjer Leventa, voditelja poslovnice jedne istanbulske banke koji kaže: "To je istina, ako se dobro promisli, da siromašni moraju umrijeti, a da bogati žive komforno. Ali to je oduvijek bilo tako, nova regulativa tu ništa neće promijeniti. Bogati su uvijek pronalazili puteve kako da se izvuku. Bakšiš i veze - to je uvijek funkcioniralo, a ta nova regulativa je ustvari samo neka vrsta službenog bakšiša."

Služenje vojnog roka ne zastarijeva, a razloga za dezertirati ima dosta

Ovaj njemački list, pored ovih glasova građana, prenosi i da se pri novoj regulativi ustvari i ne radi o regrutima. "Iako to u zakonu nigdje ne piše tako: pritom se radi gotovo isključivo o vojnim bjeguncima, odnosno dezerterima. Takvih u Turskoj ima oko milijun", piše Die Welt objašnjavajući ujedno da u toj zemlji još uvijek važi pravilo da obveza odsluženja vojnog roka ne zastarijeva te da država nekoga muškarca može i s 40 ili 50 godina još obvezati na odsluženje vojnog roka. List također obrazlaže da u Turskoj ima dovoljno razloga da se muškarci odluče na bijeg od vojske. Pored borbe protiv PKK-a, to su i priče novaka o šikaniranjima i batinama u vojsci. Onaj tko ne želi služiti vojni rok, ima samo dvije mogućnosti, piše die Welt, a to su zatvor ili bijeg. Die Welt stoga zaključuje da je taj problem koji ima ta zemlja "rezultat potpuno neprihvatljivih turskih zakona" te da je u toj oblasti neophodna reforma.

Priredila: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić