Balkan najdinamičniji dio Evrope

Učesnici konferencije konstatirali su da približavanje Evropskoj uniji pozitivno utiče na jačanje demokratije u balkanskim državama, uz ocjenu da su reformski procesi i dalje spori zbog čega treba ojačati institucije za približavanje Evropskoj uniji. Gotovo sve zemlje regije taj proces provode kroz ustavne reforme. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je i ovom prilikom ponovio kako promjena Ustava u BiH zavisi od domaćih političkih aktera.

"Ali, ono što mi možemo reći je da će političari uspjeti u tom procesu samo ako se fokusiraju na efikasnost jedne vlade, a ne više njih, kazao je visoki predstavnik obraćajući se skupu u ime međunarodne zajednice. "BiH je država sa četiri miliona stanovnika i treba proporcionalne institucije koje će predstavljati sve građane. Te bi institucije, između ostalog, trebale suzbiti korupciju, kriminal i siromaštvo", zaključio je visoki predstavnik.

Specifičnosti koje se ne smiju zanemariti

Ne osporavajući činjenicu da evropske integracije i uticaj međunarodne zajednice u cjelini pozitivno utiču na procese demokratizacije u regiji, sudija Ustavnog suda BiH Mato Tadić podsjetio je na bh. specifičnosti koje se ne smiju zanemariti. Kako je i sam bio jedan od učesnika Daytonskog mirovnog procesa, prigovorio je međunarodnoj zajednici da je u Ustav BiH ugradila diskriminatorske odredbe, a sada insistira da ih ova država sama promijeni.

"Ako ‘95. godine nismo znali za te standarde i njihov kvalitet i nismo mogli insistirati da uđu u Ustav, gospodo draga zar vi to niste znali? Zna se ko je kreator tog Ustava. Gospodin Kasim Trnka i ja, koji smo bili tamo (u Daytonu) smo bili samo poslušnici i morali raditi onako kako nam se kaže, da ne kažem nešto gore", kazao je sudija Ustavnog suda BiH Mato Tadić.

"Žalostan sam što sam bio dio ekipe koja je dovela do Daytonskog Ustava, no on je donio mir. Tamo piše da ‘Ustavni sud BiH štiti ovaj Ustav (Daytonski)'. U protivnom, mi bismo uzurpirali pravo ustavotvorca, pravo i nadležnosti parlamenta. Zato ne možemo mijenjati ustavne odredbe iako smo svjesni da nisu u skladu sa standardima Evropske konvencije”, rekao je Tadić.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Halid Genjac tvrdi da Daytonski ustav decentralizirane BiH konstatno generira krizu u ovom dijelu Evrope jer je zasnovan na etničkom principu funkcioniranja institucija. Takav princip omogućava opstrukciju evropskog puta države radi očuvanja pozicije entiteta. To najbolje ilustrira sudbina Zakona o državnoj pomoći, kaže Genjac.

Ko krši sporazume sa Evropskom unijom

"Taj je zakon striktna obaveza iz Privremenog sporazuma BiH i EU i svi smo, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prihvatili da ćemo ga usvojiti. Kada je to trebalo učiniti u državnom Parlamentu, odbijen je sa obrazloženjem da to nije nadležnost države već entiteta", rekao je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Halid Genjac.

Iako ima napretka, procesi evropskih integracija ni u centraliziranoj Srbiji nisu dali očekivane rezultate. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko kaže da se u toj zemlji još uvijek osjeća nasljeđe Slobodana Miloševića, te da je isuviše velik jaz između donošenja zakona i njihovog provođenja. Podsjeća da ljudska prava ni u Srbiji nisu adekvatno zaštićena, te ističe neke od razloga.

"Srpska pravoslavna crkva, koja ima veliki uticaj na društvena zbivanja, okrenuta je protiv Zapada, a dosta sličnih elemenata ugrađeno je i u obrazovni sistem ove zemlje. Pitanje Kosova također opterećuje odnose u regiji jer su tamošnji Srbi, kao i drugi u regionu, instrumentalizirani beogradskom politikom", kazala je Sonja Biserko.

Sjena na odnosima EU i balkanskih država

Potpredsjednica Evropske narodne stranke Rumiana Jeleva govorila je o iskustvu Bugarske u procesu euroatlantskih integracija. "Kroz EU integracije svijest bugarskih građana je promijenjena, a kroz usklađivanje standarda postigli smo velike uspjehe, iako Bugarska još uvijek ima problema sa korištenjem IPA fondova. Još uvijek se ovaj region teško nosi sa korupcijom i organiziranim kriminalom, što baca sjenu na odnose EU i balkanskih država", kazala je Rumiana Jeleva.

Prema učesnicima konferencije, region je ipak okrenut budućnosti. "Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, dok su ostale države partneri. Makedonija i Hrvatska su kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, a uskoro će to biti i Crna Gora. Regionalni procesi, poput Istanbulske deklaracije i Igmanske inicijative također potvrđuju da ima pozitivnih kretanja zbog čega je, kako je rečeno, Balkan najdinamičniji dio Evrope", kazala je sekretar Regionalnog kooperacijskog vijeća Jelica Minić.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. urednik: Svetozar Savić