"Balkan prepun otvorenih pitanja "

Radilo se o grčko-makedonskom sporu oko imena bivše jugoslavenske republike, o hrvatsko-slovenskom problemu razgraničenja, o odnosima između Srbije i Kosova ili o unutarnjim podjelama u Bosni i Hercegovini – zapadni je Balkan prepun otvorenih bilateralnih pitanja koja škode dobrosusjedstvu i narušavaju stabilnost regije. Takvo stanje nije u duhu procesa europske integracije, niti je u interesu EU-a, ustvrdila je njemačka kancelarka.

Zbog toga nikoga nećemo ostaviti na cjedilu u potrazi za rješenjima, ali od svih strana očekujemo ustupke, poručila je Angela Merkel i dodala: "Iz brojnih iskustava ugogodišnjeg bavljenja politikom znam da se rado poseže za stilskim sredstvom blokade, kada se ne uspije u cijelosti nametnuti vlastita volja. Gomilanje takvih problema dovodi do paralize i zato od svih partnera očekujem spremnost na kompromis."

Pitanja prestiža pogubna za politiku

Trenutna su sporenja između Hrvatske i Slovenije gotovo beznačajna u odnosu na političke rovove, što su ih nakon Drugoga svjetskog rata morali zatrpati vođe europskih naroda na putu izgradnje EU-a. To ne bi bilo moguće bez mudrih i velikih političara onoga vremena i njihove nepokolebljivosti u jačanju zajedništva, znakovito je podsjetila Merkel. "Činimo sve kako bismo Hrvatskoj i Sloveniji pomogli u rješavanju problema.

Možda tome svojom mudrošću i iskustvom doprinese i međunarodni posrednik. Jedino je važno da neke stvari ne budu od početka proglašene pitanjem prestiža." Kada to shvate politički čelnici triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, ništa više neće stajati na putu društvenog i ekonomskog prosperiteta te zemlje i njezine europske budućnosti, između redaka je dala do znanja šefica vlade u Berlinu.

Kosovski Albanci kroje svoju sreću

Kao što međunarodni upravitelj u BiH ne može učiniti čuda, tako i svjetska zajednica na Kosovu tek uvjetno može pomoći u ustroju funkcionirajuće države, ocijenila je Merkel. Ona je svela relativno trezvenu bilancu jednogodišnje neovisnosti bivše srbijanske pokrajine. "Nikakav međunarodni čimbenik ne može pobuditi domaće snage, ljudi na Kosovu to moraju sami htjeti.

To podrazumijeva i želju za suradnjom i suživotom sa Srbima, ali i da Srbija mora prihvatiti postojeće prilike. To nije lagan proces, a ovisi u prvome redu o građanima Kosova. Ni jedna zemlja ne može drugoj državi izvana nametnuti dobru konstrukciju", zaključila je njemačka kancelarka.