Balkan sigurniji od Zapadne Evrope?

U Srbiji je proteklog ponedjeljka jedan čovjek pištoljem ubio 14 osoba iz svog sela. Mnogi građani balkanskih država ionako imaju utisak da žive u nasilnim sredinama. Statistike ipak govore nešto drugo, piše list Neue Zürcher Zeitung.

"Suprotno uvriježenom mišljenju, broj ubistava vatrenim oružjem u državama bivše Jugoslavije nije veći nego u ostatku Evrope. Interesantan je primjer Srbije, gdje je mnogo oružja u rukama građana. Na 100 osoba ovdje dolazi ni manje ni više nego 38 komada oružja. Po tome je Srbija peta u cijelom svijetu. Ipak, na 100.000 građana ovdje se iz vatrenog oružja počine "samo" 1,2 ubistva. Po ovom statističkom podatku se Srbija nalazi u istoj ravni sa Velikom Britanijom, Francuskom ili Holandijom.

Ako se saberu stope ubistava u svim državama bivše Jugoslavije dolazi se do koeficijenta od 1,7. To je, opet, potpuno ista stopa ubistava koja se bilježi u Češkoj ili Belgiji. Statistički ekstremi u području bivše Jugoslavije su Slovenija (koeficijent 0,7) i Crna Gora (čak 3,5).

Još više zapanjuju rezultati jedne studije UN-a. Njen zaključak je da se po broju prijava pljački i napada može zaključiti kako je broj ovakvih napada na Balkanu mnogo manji nego na zapadu Evrope. Šta su uzroci tome? Razlike u primanjima na Balkanu su mnogo manje nego na Zapadu, stepen urbanizacije manji, a socijalna kontrola jača. Policija na Balkanu je manje efikasna nego ona na Zapadu, ali je brojnija.

Naravno da se postavlja i pitanje da li je stopa kriminala manja zbog toga što su kriminalci "emigrirali" na Zapad. Čini se da to nije slučaj, jer je u stalnom opadanju broj "Balkanaca" u zapadnoevropskim zatvorima", piše list Neue Zürcher Zeitung.

Sumnjiv ishod izbora u Crnoj Gori

List Süddeutsche Zeitung prenosi kako i danima nakon okončanja predsjedničkih izbora u Crnoj Gori ne prestaju optužbe za manipulaciju. Filip Vujanović je do pobjede došao zahvaljujući prednosti od samo 7.650 glasova, piše ovaj list i dodaje:

"Ova prednost je, prema riječima opozicije i nevladinih organizacija, rezultat djelovanja "administrativnih resursa". Nevladina organizacija MANS tako ističe da je nakon oktobarskih izbora iz biračkih spiskova izbrisano više od 16.000 osoba, a registrovano je novih 14.000 birača. Među novoregistrovanim su samo aktivisti MANSA pronašli 1.000 osoba sa istim imenom i prezimenom, istim datumom rođenja i istom adresom, kao kod već ranije registrovanih birača. Osim toga su zabilježeni brojni slučajevi osoba koje imaju preko 80 godina, a koje su se prvi put prijavile da glasaju.

Manipulacije su očito vršene i kroz proces izdavanja novih ličnih dokumenata i kroz 12.000 navodnih selidbi građana. List Vijesti prenosi kako su vladini saradnici u pojedinim biračkim jedinicama podnosili zahtjeve za glasanje jer je navodno bilo glasača koji o tome ništa nisu znali.

Kandidat opozicije Miodrag Lekić navodi kako su sporni upravo glasovi koji su poslani putem pošte, takvih je 12.000. U jednom biračkom lokalu u Beranima nema dokaza o glasačima koji su glasali poštom, ali postoji 31 koverta sa ispunjenim glasačkim listićem.

I glasnogovornik organizacije MANS smatra kako postoje dokazi o manipulaciji glasovima koji su slani poštom. On kaže kako ima biračkih lokala u kojima na izborima u oktobru niko nije glasao poštom, a sada su odjednom svi birači registrovani u tim lokalnima svoje glasove slali pismima", prenosi Süddeutsche Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose