1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Balkan strahuje od grčkog efekta

3. maj 2010

Balkanske države su zabrinute zbog političkih posljedica grčke krize. Države regiona strahuju da bi Brisel sada mogao posumnjati u sve zemlje Jugoistoka Europe. Ovo je jedna od tema kojom se bavi njemačka štampa.

https://p.dw.com/p/ND5A
Ko je sljedeći?Foto: BilderBox

„Grčka se svojim sjevernim susjedima godinama prezentirala kao svijetao primjer uspješnog procesa europskih integracija, sve dok od navodnog uzora u roku od nekoliko mjeseci nije nastao zastrašujući primjer. Prije svih sada se u Hrvatskoj, Makedoniji, kao i Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Albaniji strahuje od toga da će sve države Jugoistočne Europe biti stavljene pod generalnu sumnju, čiji bi osnovni motiv mogao biti, da na Balkanu ionako vlada vječno istočnjačko prepredenjaštvo od kojeg treba zaštiti časne građane EU,“ piše u ponedjeljak (03.05.) Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

List navodi kako se već sada, iako ne u zvaničnim krugovima, razmišlja o razgraničenju. Zar ne bi i za Balkan bolje rješenje bilo privilegirano partnerstvo? Ili bolje status vječitog kandidata koji će se priključiti, kako to autor teksta šaljivo navodi, „malo morgen.“

Velike političke posljedice

„Strahujem da će grčka kriza svim kandidatima za EU otežati približavanje Uniji. Hrvatska će vjerojatno prva osjetiti posljedice,“ prognozira jedan visokorangirani zapadni diplomata za FAZ. Kako list navodi ovo mišljenje se moglo čuti prošlog vikenda na tribini održanoj u Tutzingu gdje su bili okupljeni poslanici, bivši ministri, diplomate, službenici i drugi predstavnici balkanskih država koji su na poziv Fondacije Fridrih Ebert sa europskim gostima diskutirali o tome koje bi posljedice grčki debakl mogao imati na ambicije zemalja Zapadnog Balkana da se priključe EU.

No-Flash Griechenland in der Zange
Foto: picture alliance / dpa

„Zaključci nisu bili baš optimistični. Ekonomske posljedice su još uvijek skoro bezazlene iako je više stotina hiljada Albanaca, Bugara i Rumuna pogođeno krizom jer su, nakon što su u protekla dva desteljća radili kao gastarbajteri u Grčkoj, sada bili primorani vratiti se u domovinu. I bankarski sektor, koji je u Srbiji, Makedoniji i Bugarskoj pod jakim utjecajem grčkih banaka, za sada se odupro potresima. No, političke posljedice grčko-europske krize su daleko važnije. Tako je primjerice plan Bugarske da 2013. godine pristupi eurozoni sada otežan. „Europa će razmotriti pravila o članstvu u eurozoni što će voditi velikoj debati o budućem proširenju,“ kaže bivši bugarski šef diplomacije Iwailo Kalfin navodeći da zbog svega smatra kako je uvođenje eura u Bugarskoj 2013. godine isključeno.

„Makedonija, koja je već dugo u sporu sa Grčkom zbog imena, zamolila je sada EU izričito da ju ne stavlja u isti koš sa Grčkom. „Dok je naš južni susjed u krizu ušao lažirajući financijske izvještaje i sa lošom budžetskom politikom, Makedonija je prevazišla krizu neoštećena,“ tvrdi makedonski ministar vanjskih poslova Milošoski. Slične molbe dolaze i iz Beograda, Sarajeva i drugih glavnih gradova u regionu. Da li će biti uslišene?“, pita se FAZ.

Serbien Wahlen Anhänger Tomislav Nikolic
Nacionalisti su bijesni na jednog 12-godišnjakaFoto: AP

Dječak protiv nacionalizma

List Die Welt piše o 12-godišnjaku iz Beograda koji je, kako navodi list, već sedmicama, na naslovnicama srbijanske štampe.

Naime, 12-godišnji Rastko Procesta već ima gomilu neprijatelja u svojoj domovini. Polovinom aprila dobio je prve anonimne prijetnje smrću koje su mu upućene preko njegovog profila na Facbooku. Na jednoj ekrstremno radikalnoj internet stranici dobio je pak sljedeću prijetnju: „Tom malom treba prvo polomiti kosti, a potom izbaciti te ideje iz glava.“

„Ovaj dječak sa frizurom poput Hary Pottera kaže da ga jest straha, ali da nikada neće zašutjeti. Na polici za knjige smještena je biografija Baraka Obame, pored kompjutera visi mala američka zastava. Ponekad njegove riječi zvuče neprimjereno njegovom uzrastu. Primjerice onda kada ovaj dječak u prugastom odijelu i kravati drži predavanja o neophodnosti tolerancije i kada govori o perspektivi prijema njegove zemlje u EU. Elokventni sin beogradske odvjetnice za politiku se počeo interesirati kad mu je bilo osam godina. Tečno govori engleski i francuski. Od 2009. godine na vlastitom blogu zalaže se za zaštitu manjina i protiv povrede ljudskih prava. „Jednog 12-godišnjaka niko ne želi slušati,“ kaže objašnjavajući zašto je na svom Facebooku profilu bio najprije naveo da mu je 38 godina. „Napisao sam da sam stariji da bi me ozbiljno shvatili,“ kaže Rastko.

No, čini se da ga trenutno ozbiljno shvata barem desnoradikalna scena u Srbiji. Od kako je nastupio u jednoj televizijskoj debati govoreći o prednostima i nedostacima srbijanskog prijema u NATO, pri tome se zalažući za prijem, pokrenuo je lavinu strašnih prijetnji.

„Politički zloupotrijebljeni sin bolesnih roditelja mora što je prije moguće biti biti preodgojen,“ naveo je jedan posjetitelj na internet stranici nacionalističke organizacije Obraz. Njegovi protivnici u međuvremenu su osnovali Facebook grupu pod nazivom „Svi mrzimo Rastka Pocesta.“ Rastko u školi ima policijsku zaštitu, ali i pored toga ne popušta. Tako je na svom blogu pozvao Srbiju da prizna neovisnost Kosova, genocid u Srebrenici nazvao njegovim imenom, te svojim protivnicima zagorčao život navodeći kako on smatra da srbijanske žene nisu najljepše na svijetu, kao što ni Novak Đoković niej najbolji svjetski teniser,“ piše die Welt.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednik: Svetozar Savić